Bolković za zabranu eutanazije životinja u skloništima: "Ovo je biznis s velikom zaradom"

Foto: Facebook

ROMANO Bolković, koji je u ožujku pokrenuo peticiju za promjenu Zakona o zaštiti životinja kojom bi se u potpunosti zabranio uzgoj životinja za krzno, ovog je puta, budući da je u toku javna rasprava spomenutog zakona, pozvao sve da se uključe u nju kako bi se zabranila eutanazija životinja u skloništima.

Bolković je detaljno objasnio zašto bi se eutanazija životinja u skloništima obavezno trebala zabraniti, a ovom je prilikom postavio i javno pitanje svim političarima da se izjasne jesu li za to da se u taj zakon unese odredba o zabrani eutanazije životinja u skloništima.

Budući da se životinje, kaže Bolković, ne dijele na crvene i crne, ta je rasprava - koja bi u Danskoj, Švedskoj ili sličnim zemljama uljuđenog Zapada izazvala u predizbornom vremenu velik pozor – u nas sasvim nezamjetljiva i prolazi daleko od očiju javnosti. I to ne slučajno, smatra Bolković koji se zalaže za zabranu eutanazije životinja u skloništima.

"Mislim da to nije eutanazija. Eutanazija pretpostavlja voljni pristanak onoga tko želi da mu se skrate muke. Ovo je naprotiv usmrćivanje životinja. Jer, jasno je, niti jedan pas nikada ne bi veselo mahnu repom pred letalnom špricom, da može mirno odlunjati i mahati njime i dalje. Postoji niz načina kako kontrolirati broj životinja na ulicama, lutalica, recimo pasa i mačaka.

Usmrćenja nisu potrebna! Ona nisu dostignuti civilizacijski standard. Ona nisu rješenje. Ona su naprosto rutina sredine koja još uvijek taj standard nije dosegla, dijelom opravdano, jer gdje je ljudima teško nije ni psima ni mačkama lako, a dijelom zato što postoji interes da se zadrži ovaj status quo.

Objasnit ću to najkraće moguće, a znam da će vas zanimati jer – lovica je u pitanju! I to nemala.

U prijedlog za izmjenu zakona unijeli su obveznu sterilizaciju u skloništima. Što bi, na prvi pogled, značilo unapređenje zakona.

Međutim, između legislative i egzekutive uvijek je diskrepancija i ovdje je u igri faktor čovjeka i novca: obvezna sterilizacija u skloništima će pomoći očuvanja prava životinja samo i jedino ako se istovremeno zabrani eutanazija.

Zašto?

Zato što sterilizacija košta između 400 i 1000 kuna i otvara nove mogućnosti pisanja faktura za neodrađen posao. Koliko je to velik biznis svjedoči i činjenica da je grad u susjedstvu Zagreba samo u tri godine platio samo jednom skloništu ukupno 6,5 milijuna kuna za zbrinjavanje životinja! Jasno je svakome pri zdravoj pameti da je tu riječ o velikoj zaradi koja nema pokriće ni u kakvom humanom postupanju sa životinjama.

Kao što znamo da se psi u većini skloništa ne cijepe u roku od 15 dana od ulaska, već samo u slučaju udomljenja, što je najčešće od strane volontera i to na 60. dan boravka u skloništu.

U protivnom se usmrćuju, a cijepljenje i eutanazija se naplaćuju. T61 šprica i ostale supstance koje se trebaju davati psu kojeg se eutanazira koštaju između 50 i 150 eura - ovisno o težini psa, dočim ih se često ubija alternativnim, brahijalnim metodama, a pišu se fakture kao da se psa usmrtilo propisanim navedenim sredstvima.

Na spaljenom lešu u kafileriji se ne može ustanoviti je li pas bio steriliziran, tako da će šinteri, kako bi ostvarili što veći profit i zaradili još više na masovnom ubijanju pasa, umjesto da ih daju udomiteljima i volonterima.

Jer, kod udomljenog bi se psa kad -tad ustanovilo da nije steriliziran. Uostalom, čemu uopće zadržati opciju eutanazije nakon 60 dana ako ih se sterilizira? Ta problem uličnih pasa će pro futuro nestati ako se neće množiti. E sad, što bismo trebali učiniti?

Javna rasprava o prijedlogu za izmjene zakona traje još samo do 12. rujna – poslije toga datuma nećemo moći puno učiniti.

Zato treba što vise ljudi potaknuti da sudjeluju u javnoj raspravi i traže zabranu eutanazije u skloništima. Priključite se toj raspravi. Ionako je pomirbu odavno u tom svijetu obavio Titov pas u Drvaru: iako je spašavao partizanskog maršala, bio je – njemački ovčar. Mislim, ako vam treba takva motivacija", napisao je Bolković.
 

Pročitajte više