Boris Tadić: Srbija i Hrvatska mogle bi imati zajednički udžbenik iz povijesti

PREDSJEDNICI Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović, nakon posjeta Bačkom Monoštoru, izrazili su spremnost da osobno doprinesu povlačenju uzajamnih tužbi za genocid, ali uz opasku da je to u prvom redu zadatak vlada dvaju zemalja.

"Srbija polazi od principa da nijedan zločin ne smije ostati nerasvijetljen i da nijedan zločinac ne smije izbjeći kaznu", kazao je Tadić novinarima ispred Osnovne škole "22. oktobar" u kojoj je održan sastanak sa predstavnicima hrvatske zajednice, javlja RTS. Tadić je također dodao kako su odnosi između Srbije i Hrvatske presudni za cijelu regiju.

"Tužbe za genocid imaju smisla jedino ako se ne može pronaći drugi način"

"Ako se Srbija i Hrvatska usuglase oko zajedničke budućnosti, i ako uspiju smoći snage gledati na probleme prošlosti na način koji je sasvim drugačiji od tradicionalnog, ako budu imale zajedničke sjednice vlada i ako jednom u budućnosti budu imale zajednički udžbenik iz povijesti, pokazat će iskrenu zrelost i spremnost da preuzmu novu odgovornost u novom vremenu, kako bi projektirale budućnost cijele regije", kazao je Tadić.

Prema njegovim riječima, to bi bila poruka svim narodima i državama u regiji da imamo zajedničku budućnost u EU. Josipović smatra da tužbe Međunarodnom sudu pravde imaju smisla samo ako se rješenje ne može pronaći na drugačiji način. "Odgovornost vlada u Beogradu i Zagrebu je da to pitanje riješe na obostrano zadovoljavajući način", kaže Josipović. Dva su predsjednika također izrazila spremnost da se sporno pitanje granice na Dunavu riješi dijalogom.

"Riječ je o kompleksnom pitanju koje se ne može riješiti lako i brzo. Radne grupe na tome rade i obavezne su naći povoljno rješenje", rekao je Tadić. Josipović je dodao da ako komisije to ne riješe, da postoje druge pravne mogućnosti kao što su arbitraža i sudovi.

Tadić: Srbija želi da Hrvatska što prije uđe u EU

Predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović poručili su nakon sastanka u mađarskom Pečuhu da se dvije države međusobno podržavaju na putu ka punopravnom članstvu u EU. Njihov domaćin Laszlo Solyom tom je prilikom obećao svu moguću pomoć tijekom šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Europskom unijom.

"Srbija želi da Hrvatska što prije postane članica EU-a jer to znači da će i Srbija vrlo brzo ostvariti svoj strateški cilj", izjavio je predsjednik Srbije, javlja RTS. Tadić je dodao i kako je za njega važno da su zaključili da u procesu europskih integracija jedna zemlja neće uvjetovati drugu i da za ulazak u Uniju važe jasno definirani kriteriji iz Kopenhagena.

Europska budućnost Hrvatske neće biti potpuna bez članstva njenih susjeda

Josipović je zahvalio na podršci koju je Mađarska izrazila Hrvatskoj na njezinu putu u EU, no dodao je kako se ipak nada da će Hrvatska završiti pregovore o članstvu prije mađarskog predsjedanja Europskom unijom.

Dodao je također kako europska budućnost Hrvatske ipak neće biti potpuna bez članstva i njenih susjeda u europskoj zajednici naroda. "Tu mislim prije svega na BiH, Srbiju, Crnu Goru", kazao je Josipović. Rekao je i kako je važno da postoji konsenzus da se sva otvorena pitanja između Srbije i Hrvatske rješavaju u otvorenom dijalogu.

Tadić: Nadam se da će i drugi narodi usvojiti svoje deklaracije o osudi ratnih zločina

Tadić je nakon sastanka izrazio nadu da će Srbija, ako ne prije, onda tijekom mađarskog predsjedanja EU-om dobiti status kandidata za punopravno članstvo u EU. Mađarska preuzima predsjedanje Unijom početkom 2011. godine.

Srpski predsjednik istaknuo je i kako je vrlo ponosan na parlament Srbije koji je nedavno usvojio Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, dodavši da se nada da će i drugi parlamenti u regiji usvajati slične rezolucije.

Trojica predsjednika usuglasila su se i kako bi države trebale napraviti iskorak kada je riječ o izgradnji infrastrukture. U tom kontekstu, razgovarali su o izgradnji Koridora 10, Koridora 5, ali i o mreži putova koji će ih povezivati. "Razgovarali smo i o Dunavu kao Koridoru 7", dodao je Tadić.

Solyom: Preostali optuženi za ratni zločin moraju se naći

Laszlo Solyom je izrazio podršku Srbiji i Hrvatskoj na njihovu putu u Uniju, no naglasio je kako moraju učiniti sve kako bi pronašli preostale optužene za ratne zločine i izručiti ih tribunalu u Haagu.

Osvrnuo se i na ratno vrijeme 90-ih godina te istaknuo kako su se trojica predsjednika našla kako bi razgovarala o budućnosti, pomirenju i razvoju naroda, a da bi probleme i pitanja iz prošlosti ostavila iza sebe. "Dvojica mojih kolega, predsjednik Josipović i predsjednik Tadić, napravili su geste koje služe pomirenju i zalažu se za osudu zločina", kazao je predsjednik Mađarske.

Pročitajte više