Foto: FAH
NOVINAR portala Balkam Insight Danijel Kovačević u nedavnom članku izvještava o mogućoj zabrani sadržaja u školskim udžbenicima u Republici Srpskoj te stavovima vlasti i javnosti u vezi s tim.
"Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je u Banjoj Luci izjavio da djeca u Republici Srpskoj u školama nikada neće učiti o srebreničkom genocidu 1995. godine u kojem su Srbi "navodno masovno ubijali Bošnjake", kao ni o opsadi Sarajeva. Rekao je to u vezi sa spornom odlukom da se te teme zabrane u školskim udžbenicima i dodao je da to piše u udžbenicima Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatskog i bošnjačkog upravnog entiteta) te da se to nije tako dogodilo. Podupro je odluku ministra obrazovanja i kulture Dane Maleševića da se udžbenici iz Federacije zabrane ako se iz njih ne izbace ti odlomci.
Politika i obrazovanje
"Ministar je svoju odluku opravdao sporazumom iz 2002. godine koji su potpisali svi ministri obrazovanja u Bosni, u kojem stoji da se u udžbenicima zabrane sve ratne teme.
U udžbenicima za 9. razred u Federaciji spominju se ratne teme, a Jonathan Moore, čelnik misije OSCE-a u Bosni, izjavio je da u obrazovanju žele vidjeti manje politike, a više računala i škola u dobrom stanju.
Muhizin Omerović, predstavnik roditelja bošnjačke djece iz Konjević Polja, sela u Republici Srpskoj, koji uče po bošnjakom "nacionalnom kurikulumu", rekao je novinskoj web stranici za vijesti Klix.ba da ta odluka nije iznenađenje nego nastavak zabrane učenja bošnjačkog jezika i nacionalnih satova. Time je mislio na dugotrajni sukob oko službene definicije jezika kojim govore Bošnjaci u Republici Srpskoj, jer je taj jezik u ustavu Republike Srpske drugačije definiran u odnosu na ustav Federacije BiH.
Dok se u bosanskom ustavu navodi da je to bosanski, hrvatski i srpski jezik, u ustavu Republike Srpske stoji da je to jezik "srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda".
Ta je razlika simbolično važna Bošnjacima, jer kada bi se njihov jezik definirao kao "bosanski", to bi potvrdilo da postoji zajedničko kulturno i povijesno nasljeđe u zemlji.
Omerović misli da će vlasti uspjeti zabraniti knjige, jer se oni četiri godine bore za priznanje jezika, a još ga nisu uspjeli dobiti".
Sadašnja podjela
"U Bosni i Hercegovini učenici imaju pravo učiti prema vlastitom nacionalnom (etničkom) kurikulumu, što znači da uče na svojem jeziku (bosanskom, srpskom ili hrvatskom) i ovisno o etnicitetu, nekoliko se predmeta drugačije poučava, npr. vjeronauk i povijest.
Neke škole funkcioniraju prema kontroverznom načelu "dvije škole pod jednim krovom", pa odvajaju učenike u različite razrede u istoj zgradi na temelju etniciteta, a kritičari kažu da se tako jača etnička podijeljenost", piše Kovačević.