Prvo su pokušali izvor začepiti 100 tona teškom metalnom kutijom, što nije uspjelo zbog nakupljanja leda. Onda su u cijev koja strši iz izvora pokušali umetnuti manju cijev. To je radilo nekoliko dana, ali je i taj pokušaj propao. Nakon toga je metoda "top kill", pri kojoj se isplakom i cementom pokušalo zatvoriti protuerupcijski ventil bila preslaba za pritisak izvora.
Konačno, pokušaj rezanja cijevi i postavljanja manje kutije za zaustavljanje curenja naišao je na probleme. Cijev se jučer rezalo robotskim podmornicama, ali cijeli je pokušaj stao kad je pila s dijamantnom oštricom zapela u cijevi. Trebalo je 12 sati da se pila oslobodi, a namjerava se ponovno pristupiti rezanju.
Neuspjeh za neuspjehom
Problem je u tome što se ne zna koliko će rez biti precizan. Sigurno je da neće biti onako precizan kako se nadalo, što znači da će "čep" biti postavljen labavo, a nafta bi zbog toga mogla početi jače curiti. BP ne zna kad će se ponovno pristupiti rezanju cijevi, a ta najava počinje podsjećati na sve ostale.
Podvodni izvor nalazi se na 1,5 kilometara dubine. Nijedna od BP-ovih metoda nikad prije nije iskušana na takvim dubinama, pa svaki pokušaj predstavlja potpuno novi skup problema. Glavni izvršni direktor BP-a Tony Hayward rekao je za Financial Times da je "sasvim pošteno" kritizirati razinu pripremljenosti BP-a. Dodao je i da je kompanija ipak uspjela zaustaviti širenje naftne mrlje na jugoistočni dio američke obale.
To je mala utjeha Louisiani, Alabami, Mississippiju i Floridi, koji se bore s naftom koja je došla ili dolazi na njihove obale.
Vlada naredila BP-u da izgradi pet otoka
Američka vlada je BP-u u međuvremenu naredila da izgradi još pet umjetnih pješčanih otoka kod obale delte rijeke Mississippi, kako bi spriječila naftu koja curi iz izvora potonule platforme Deepwater Horizon da stigne do močvara Louisiane.
Admiral Obalne straže Thad Allen rekao je da bi taj projekt trebao smanjiti štetu obali. "Naredio sam BP-u da plati izgradnju dodatnih pet pješčanih barijernih otoka, uz jedan koji sam odobrio prošli tjedan. Radi se o iznalaženju svih mogućih načina za zaštitu naše obale", rekao je Allen.
"Na temelju opsežne stručne istrage, vjerujemo da će ovih šest projekata, koji će što je moguće brže biti izgrađeni u područjima najugroženijim dugotrajnim posljedicama izlijevanja nafte, kako bi zaštitili naše obalne krajeve od katastrofe", dodao je.
Otoci kao strategija
Ponovio je guverneru Louisiane Boobyju Jindalu da će ova vlada "od BP-a tražiti puno plaćanje svake strategije koja će obalna područja štititi od izlijevanja nafte".
Prošli mjesec je Allen odobrio plan za gradnju prvog pješčanog otoka visokog dva metra, udaljenog oko 16 kilometara od luke Venice. Lokalni dužnosnici, kao Jindal, praktički mole za dozvolu da počnu graditi pješčane barijere.
Neke udruge za zaštitu prirode boje se ideje izrade umjetnih otoka, i tvrde da bi to moglo počiniti više štete nego koristi ako se ne provede dobro. Naftna katastrofa u Meksičkom zaljevu, sada već najveće izlijevanje nafte u američkoj povijesti, traje od 20. travnja, kad je došlo do eksplozije na Deepwater Horizonu. Zagađeno je preko 200 kilometara obale Louisiane.