Dvije i pol nakon posljednje nepravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetima poznatim kao Selotejp i Garaža, Visoki kazneni sud razmatrao je jučer žalbe što su ih podnijeli optuženi Branimir Glavaš, Gordana Getoš-Magdić, Dinko Kontić i Zdravko Dragić, kao i tužiteljstvo.
Po drugi puta izrečenom prvostupanjskom presudom Glavaš je osuđen na sedam godina zatvora, Getoš-Magdić na četiri, a Kontić i Dragić na po tri godine. Obrana traži ukidanje ili preinačenje presude, dok tužiteljstvo smatra da su kazne preniske. Riječ je o procesu zbog ubojstava srpskih civila u Osijeku 1991. godine.
Žalbu je prva iznosila obrana Gordane Getoš-Magdić. Ona je 15 dana prije ročišta zatražila razrješenje braniteljice po službenoj dužnosti, a Visoki kazneni sud to je odbio uz obrazloženje da bi se time samo produljio postupak. Obrana tvrdi da je riječ o legitimnom pravu optuženice, dok tužiteljstvo i sud to vide kao pokušaj odugovlačenja procesa koji traje još od 2006. godine.
Getoš-Magdić je 2006. u istrazi priznala da je zapovijedala tajnim vodom, tzv. Branimirovom osječkom bojnom, koja je počinila zločine nad civilima u Osijeku. Tada je izjavila da joj je Glavaš rekao da formira neformalnu tajnu četu za posebne operacije i da provjeri ljude koji će u nju ući, kao i da je prenosila naredbe i popise osoba koje treba privesti i ispitati. Kasnije je povukla taj iskaz i ispričala se Glavašu i njegovoj obitelji, tvrdeći da je bila samo tajnica.
Sudac Dražen Kevrić, koji je predsjedao vijećem Županijskog suda u Zagrebu, u toj je presudi naveo da Getoš nakon svega poriče krivnju, no ipak je njezin prvi iskaz prihvaćen kao vjerodostojan jer je potkrijepljen i drugim svjedočenjima, uključujući iskaze zaštićenih svjedoka.
Odvjetnica Dinka Kontića tvrdi da je presuda utemeljena na nepouzdanim iskazima Getoš-Magdić i Dragića. Navodi da je Kontić bio tek vozač i da nije znao da će itko biti ubijen. Preživjela žrtva, ističe obrana, nije ga prepoznala jer nije znala tko je upravljao vozilom kojim je dovezena na obalu Drave.
Sporno im je i to što je isti odvjetnik u različitim fazama postupka zastupao i Kontića i Glavaša kao zamjena. Uz to, Dragić je najprije tvrdio da ga je Kontić kao šogor vozio na likvidaciju, a zatim je taj iskaz povukao.
Dragićev branitelj također tvrdi da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Po njegovim riječima, Dragićev iskaz nezakonit je jer je navodno dan pod pritiskom policajca koji ga je ispitivao, a koji mu je ujedno bratić.
"Moj klijent nije glup ni neobrazovan, ali nije pravno potkovan i nije mogao znati tko je tužitelj, a tko odvjetnik po službenoj dužnosti", rekao je branitelj.
Tvrdi da mu je policajac zaprijetio otkrivanjem navodnog zločina iz mladosti ako ne prizna i ne tereti Glavaša, uz obećanje blaže kazne. Obrana smatra i da je nelogično da je Dragić iskazivao više od četiri sata o događajima koji su trajali nekoliko mjeseci.
Problematičnim smatraju i materijalne dokaze – broj i vrstu čahura pronađenih na mjestu likvidacija. Obrana tvrdi da "mekani olovni metak ne može probiti dvije kosti vilice od po šest centimetara", dovodeći u pitanje nalaz o vrsti oružja. Navode i da preživjela žrtva nije opisala Dragića kao osobu koja je pucala te da Dragićev službeni ratni put pokazuje da nije bio u SUS-u.
I sam Branimir Glavaš podnio je žalbu. Njome traži ukidanje presude "po svim zakonskim osnovama". Njegov sin i odvjetnik Filip Glavaš argumentirao je zašto presuda mora biti ukinuta.
Među ostalim, smatraju da je Županijski sud bio pristran, a suca Kevrića Glavaš optužuje za falsificiranje zapisnika o izvođenju dokaza. Smatraju da je sudac pokazao animozitet prema Glavašu te traže uvid u omot s glasovima sudskog vijeća kako bi se utvrdilo je li upravo Kevrićev glas bio presudan.
Obrana osporava i vjerodostojnost ključnog svjedoka Krunoslava Fehira, ističući da je Vrhovni sud njegov iskaz proglasio zakonitim iako je utvrđeno da je nezakonito dobio status krunskog svjedoka. Spominju i njegovo uhićenje u Srbiji te medijske istupe, kao i dokumentarni film "Mirotvorac".
" Vrhovno sud, kao najviši sud u zemlji, zaključio je da je Krunoslav Fehir nezakonito dobio status krunskog svjedoka u zamjenu za to da se protiv njega zaustavi proces. No, taj isti Vrhovni sud je iskaz u kojem Fehir tereti Glavaša ipak ocijenio zakonitim.
Fehirovo uhićenje i proces u Srbiji, kao i istupi u medijima u zadnjih par mjeseci, dokazuju da postoji potreba da ga se dodatno ispita. I njegov otac je u izjavama za HRT kao zapovjednika SUS-a naveo Ratka Žuvelu, a ne Branimira Glavaša. Tu je i dokumentarni film 'Mirotvorac', za kojeg vjerujem da smo ga svi pogledali. U tom filmu, u 23 minuti, Nikola Jaman izgovara rečenicu 'Prihvaćam da sam bio zapovjednik', što također dovodi u pitanje ono što je utvrđeno ovom presudom", naglasio je odvjetnik Glavaš.
Državno odvjetništvo uzvratilo je da su Fehirovo uhićenje i film nastali nakon presude iz 2023. i da nisu relevantni za odluku o žalbama.
Državni odvjetnik Dražen Jelenić žalio se na visinu kazni. Smatra da su one preniske s obzirom na utvrđeni stupanj krivnje i otegotne okolnosti.
"Branimir Glavaš je pravnik i morao je znati da je mučenje nedopustivo u svim okolnostima. Organiziranost pokazuje visok stupanj zločinačke volje", izjavio je na sjednici vijeća Visokog kaznenog suda Jelenić. Naveo je i da su motivi optuženih bili odmazda i zastrašivanje te da nitko od njih tijekom postupka nije pokazao žaljenje ni empatiju prema žrtvama.
Predložio je da Visoki kazneni sud povisi kazne svim optuženicima. Pravomoćna odluka bit će objavljena naknadno.