BRITANSKO pravosuđe odgodilo je danas do 18. svibnja razmatranje zahtjeva za izručenje Juliana Assangea, kojeg Sjedinjene Države traže radi suđenja za špijunažu nakon što je objavio gomilu tajnih dokumenata.
Ročišta koja su počela u ponedjeljak i završavaju dan ranije od previđenog nastavit će se 18. svibnja i trajat će tri tjedna na sudu Woolwich u istočnom dijelu Londona.
Sutkinja Vanessa Baraitser odluku će objaviti na ljeto.
Assangeu odbijen zahtjev da sjedi pored odvjetnika
Assangeu, koji se na sudu pojavljuje u staklenom ograđenom prostoru i koji se žali da zbog toga ne može slobodno komunicirati s odvjetnicima, odbijen je zahtjev da sjedne do njih.
"Čini mi se da nemate problema u privlačenju pozornosti svojih odvjetnika", odvratila mu je sutkinja i naglasila da postoji niz mogućnosti, od pisanih bilješki do prekida ročišta, koji im mogu omogućiti željenu komunikaciju.
SAD je prošle godine od Britanije zatražio izručenje Assangea
SAD je prošle godine od Britanije zatražio izručenje Assangea nakon što mu je ukinut azil u ekvadorskom veleposlanstvu. Ondje je proveo sedam godina nastojeći izbjeći izručenje u Švedsku zbog optužbi za silovanje koje su u međuvremenu odbačene.
Washington ga traži kako bi mu se sudilo zbog hakiranja i širenja informacija koje su, po tvrdnjama američkih dužnosnika, ugrozile živote novinara, disidenata i drugih u Iranu, Iraku i Afganistanu.
Assange smatra da u SAD-u ne bi imao pošteno suđenje
On se protivi izručenju u Sjedinjene Države i zajedno sa svojim odvjetnicima i pristašama pozvao je Britaniju da ga oslobodi.
Odvjetnici tvrde da taj 48-godišnji australski državljanin i zviždač neće dobiti pošteno suđenje u SAD-u te da bi mu, bude li osuđen, mogla biti izrečena zatvorska kazna do 175 godina.
Assange je postao slavan početkom prošlog desetljeća kad je WikiLeaks objavio povjerljivu vojnu snimku napada američkog helikoptera Apache u Bagdadu 2007. godine, pri čemu je ubijeno desetak ljudi, među njima i dva zaposlenika novinske agencije Reuters.
Njegova organizacija kasnije je ponovno razbjesnila Washington objavama tisuća vojnih dokumenata i diplomatskih bilješki.