UNATOČ najavama Vlada Jadranke Kosor danas ipak nije odustala od kontroverznog Zakona o ništetnosti pravnih akata iz bivše SFRJ koje se odnose na optužnice iz vremena Domovinskog rata. Štoviše od Deklaracije koja je trebala biti uzmak od spornog zakona, koji možda i ne prođe u Saboru, danas je premijerka Kosor predstavila kao - osnaživanje Zakona.
Osnažiti suverenitet
"Na tragu prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, predlažemo Saboru donošenje još jednog dokumenta, a to je deklaracija", najavila je premijerka dodajući da smo do sada imali sporazum dva ministarstva što nije spriječilo Beograd da opet pošalje optužnice. Kosor je više puta istaknula kako se i Zakonom i Deklaracijom štiti suverenitet Hrvatske.
Europska komisija protiv zakona
"Pa valja smo do sada nizom zakona a i deklaracija više puta utvrdili suverenitet Hrvatske. Ne treba nam još i ovo. Umjesto ovog načelnog bolje bi bilo da rješimo probleme sa Srbijom", rekao je danas potpredsjednika Vlade Slobodan Uzelac.
Podsjetimo kako smo ranije donijeli vijest da je Vlada Jadranke Kosor odustala od zakona o ništetnosti svih pravnih akata bivše JNA i pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije, kojima su se trebali zaštiti hrvatski branitelji od optužnica iz Beograda.
Naime, iz Bruxellesa je došao negativan odgovor odnosno da se neće gledati blagonaklono na službeni Zagreb ako se to napravi. Malo prije nego što se o tome trebalo raspravljati u Saboru, zakon je povučen iz procedure.
Vlada je danas kao treću točku dnevnog reda "ugurala" - Nacrt prijedloga deklaracije o nekim pitanjima suradnje pravosudnih tijela Republike Hrvatske i Republike Srbije, što bi trebalo zamijeniti najavljeni zakon.
> Šeks: Nećemo tražiti nikoga za savjet. Ni prije nismo pitali ni Peštu ni Beč a nećemo ni Bruxelles
"Pozivamo na oprez i pozorno razmatranje pri donošenju zakona u tako osjetljivom području. Željeli bismo istaknuti koliko je važno da se ne ugrozi regionalna suradnja usmjerena na procesuiranje ratnih zločina", kazao je jučer glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefan Fuelea da bi nakon toga, doznajemo, u Zagreb stigla i službena predstavka odnosno službeno stajalište Europske Komisije o pravnoj utemeljenosti optužnica iz Srbije protiv hrvatskih državljana.
Za sada iz Banskih dvora nema službene potvrde da je tome tako, a navodno će umjesto Zakona sada prema Saboru ići - deklaracija. Navodno će se deklaracija pozivati na bolju suradnju tužiteljstva Srbije i Hrvatske, kao i odvjeništava a sve u smislu da bi kazneno gonilo samo one koji su zaista i počinili ratne zločine. Točnije u budućnosti bi se procesuiranje ratnih zločina reguliralo posebnim međudržavnim ugovorom između Hrvatske i Srbije.
Deklaracija na užem sastanku Vlade
Tekst deklaracije dogovorit će se na užem sastanku Vlade Jadranke Kosor. Podsjetimo kako su prošlog tjedna svi ministri u Vladi podržali prijedlog zakona o ništetnosti osim potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca. Protiv spornog zakona bio je i predsjednik Ivo Josipović.
Zakon koji je trebao biti izglasan danas u 15 sati žestoko je kritizirao i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji je naglasio da bi taj zakon donio - štetu. Štoviše, glavni državni odvjetnik istaknuo je sjajne rezultate u suradnji sa Srbijom posebice nakon što je prije pet godina potpisan sporazum sa srpskim tužiteljstvom za ratne zločine.
Bajić: Od zakona koje predlaže Kosor, korist bi imali samo ratni zločinci!
"Prekinula bi se suradnja, a korist bi imali ratni zločinci", rekao je Bajić koji je danas bio nazočan svečanoj sjednici Sabora povodom Dana neovisnosti. Bajić je iznio i konkretne brojke o suradnji, a zanimljivo je da je dao za pravo srbijanskom tužitelju za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću da je postojao dogovor kako zapravo riješiti optužnicu protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića i ostalih.
"Nitko ne dovodi u pitanje kvalitetu tih optužnica, no forma mora biti zadovoljena", objasnio je Bajić dodajući da je na temelju sporazuma iz 2006. godine doneseno 8 pravomoćnih presuda u Srbiji za ratne zločine kao i 20 nepravomoćnih u 29 predmeta koje je Hrvatska ustupila Srbiji.
Sjetite se Poglavlja 23.
"Mi moramo razgovarati, a ne ograđivati se", naglasio je Bajić novinarima dodajući kako i Poglavlje 23. donosi da je bitna regionalna suradnja i jačanje suradnje.