Sudionicima, međutim, nije bilo poznato i treće, skriveno pravilo, a to je bilo da su tri zadnje brojke zrcalna slika prethodnih triju.
Primjerice, zadnji niz brojeva mogao bi glasiti 1,9,1,4,4,1,9 - u kojemu bi rješenje bilo devet.
Onaj tko otkrije tajno pravilo, mnogo će brže riješiti zadatak, jer čim otkrije drugu brojku znat će i rješenje.
Nakon prethodne obuke, 66 dobrovoljaca bilo je ponovo testirano nakon osam sati. Tih osam sati neki od njih su spavali, a drugi ostali budni.
Od 22 ispitanika kojima je bilo dopušteno spavati, njih 59,1 posto otkrilo je skriveno pravilo. Među 'budnima' šifru je "provalilo" samo 22,7 posto.
Međutim, kada su dobrovoljci krenuli rješavati zadatke bez prethodne obuke, 'spavači' nisu ostvarivali ništa bolje rezultate od 'budnih'.
Znanstvenici su zaključili da se kreativnost može poboljšati samo ako je memorija bila trenirana prije spavanja. To također znači da se rezultati ne mogu jednostavno pripisati učincima spavanja.
"Spavanje je povezano s učenjem i pamćenjem u mozgu odrasle osobe i čini se da blagotvorno stimulira "off-line" obradu podataka u memoriji", napisali su znanstvenici u popratnom članku objavljenom u časopisu Nature.
Spavanje je također povezano sa slavnim otkrićima. Dobitnik Nobelove nagrade Oto Loewi kazao je da je ustao ujutro s ključnom idejom koja je potvrdila njegovu teoriju da kemijske supstance prenose poruke između živčanih stanica u mozgu.
Rješenje je u snu za poredak kemijskih elemenata po relativnoj atomskoj težini u svojem periodnom sustavu dobio je i Dmitrije Mendeljejev.
Ipak, možda je najpoznatiji primjer rješenja u snu kemičar Auguste Kekule, koji je shvatio strukturu benzenskog prstena nakon što je usnio zmiju u spirali koja grize vlastiti rep.
(Hina) xrt ybcav