"Dok se krivca stavlja u središte medijske pozornosti, ne dopušta se da u javnosti progovore oni zbog kojih je zakon donesen te oni koji ga općenito vide pozitivnim", tvrdi Caritas. Dodaje kako se zakon proglašava krivcem i za pojave koje nisu ni u kakvoj vezi s njim kao, primjerice, poskupljenje kruha.
U priopćenju se podsjeća da su Caritas i drugi inicijatori usvajanja zakona željeli biti glas šutljivih, a to su između 50 i 70 tisuća radnika u trgovinama koji se nisu mogli izboriti za svoja radnička prava jer su ih poslodavci ušutkali na različite načine.
Caritas ocjenjuje da su stvaranju negativnog raspoloženja oko zakona služe i prijetnje otpuštanjem radnika, premda svi pokazatelji osporavaju opravdanost takvih postupaka, kao i isticanje drugih neriješenih pitanja u gospodarstvu.
"Sve to poprima oblike manipuliranja javnošću jer neki mediji ne prenose javno mnijenje već ga nameću", kaže se u priopćenju.
Gotovo da ne postoji osvrt koji poziva na raspravu o zakonu dok se istodobno traži njegovo dokidanje, a u medijskim istupima prepoznatljiva je obrana kapitala dok posve izostaje zauzimanje za ljudska i radnička prava.
"U ime slobode da kupuje nedjeljom, čovjek se zapravo pretvara u kotač tjedne proizvodnje i nedjeljne potrošnje, a da toga ne smije biti svjestan jer se taj kotač ne smije zaustaviti".
Caritas izražava uvjerenje da će odluka Ustavnog suda o ustavnosti izmjena Zakona o trgovini biti u korist čovjeka.
"Ako zakon ima nedostataka, njih se može legalnim putem otkloniti na opće dobro, a konstruktivnom pristupu i poboljšanju mogu pridonijeti i mediji", ističe u priopćenju nadbiskup Prenđa.