Prijedlog zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava nalazi se u saborskoj proceduri. Njime će se urediti odnosi s novoosnovanim stalnim Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu u progonu ratnih zločina počinjenih nakon stupanja Statuta toga suda na snagu polovicom prošle godine.
Procesne odredbe tog zakona primjenjivat će se i na suradnju s privremenim Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, radi učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata i radi mogućeg ustupanja suđenja toga suda hrvatskom pravosuđu.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski rekao je da sumnja u sposobnost hrvatskog pravosuđa za učinkovitiji progon ratnih zločina zbog njegove velike opterećenosti, ali i dosadašnje prakse. Naveo je da je procesuirano manje od polovice od oko 4.000 optuženih za ratni zločin, te je istaknuo da je među optuženima samo 17 Hrvata. Dvojica su od njih oslobođena, a niti jedna presuda u tih 17 slučajeva još nije pravomoćna, kazao je Puhovski.
Smatra da suđenjima za ratne zločine na domaćim sudovima ne pogoduje ni stanje društvene svijesti u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i među Bošnjacima u BiH da su se "naši samo branili, a samo oni drugi činili zločine".
Prema mišljenu profesora Ive Josipovića, stručnog suradnika na izradi zakona, iza načelne podrška zastupnika tom zakonskom prijedlogu i odluke da bude donesen u dva čitanja, a ne u hitnom postupku, krije se, za Josipovića, neshvatljivo neslaganje sa sadržajem zakona.
Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju nije dao mišljenje o zakonskom prijedlogu, ali Sud načelno podržava svaki potez koji pridonosi učinkovitijem suđenju za ratne zločine, rekao je Denis Besedić iz zagrebačkog Ureda Haškog suda.
Zastupnik Nanad Stazić ističe da suđenja pred tim sudom traju predugo i smatra nepravednim što oslobođeni od optužbi ne dobivaju odštetu za vrijeme provedeno u haškom zatvoru.
Josipović je rekao da se u izvješću Haškog suda Vijeću sigurnosti tražilo osnivanje fonda za te namjene, ali da to nije prihvaćeno. Dodao je da je predviđeno postojanje takovog odštetnog fonda pri stalnom Međunarodnom kaznenom sudu.