ČESTICE čađe mogle bi imati dvostruko pogubniji učinak na globalno zagrijavanje nego ugljični dioksid, plin koji stvara efekt staklenika, pokazuje najnovije istraživanje.
Čestice čađe nataložene na snijegu izazvale su za približno četvrtinu porast globalne temperature Zemljine površine od 1880., zaključci su studije koju su izradili James Hansen i Larissa Nazarenko. Istraživači su nastojali utvrditi kako čestice čađe utječu na atmosferu kada prekriju snijeg i led.
Čađa na snijegu ima snažan učinak zagrijavanja, rekao je Hansen za časopis New Scientist.
Ovo bi otkriće moglo biti dobra vijest za klimu jer bi emisiju čađe moglo biti puno lakše smanjiti nego emisiju ugljičnog dioksida.
Prema Hansenovim riječima, postoji tehnologija kod koje izgaraju čišća fosilna goriva bez istodobnog oslobađanja velike količine čađe. Dobar učinak za klimu bio bi brže ostvaren smanjenjem emisije čađe nego ugljičnog dioksida, no Hansen upozorava da to ne mijenja potrebu da se uspori stalan rast emisije ugljičnog dioksida i stabilizira atmosfera.
Učinak čađe na atmosferu je kompleksan i nije još dobro shvaćen.
Svježi snijeg reflektira više od 90 posto popratnog svjetla koje pada na površinu, dok organski spojevi i amorfni ugljik iz čađe povećavaju njegovu apsorpciju. Lokalne koncentracije čađe variraju, no prema Hansenovim procjenama one smanjuju refleksiju svjetla za 1,5 posto na Arktiku i za oko 3 posto diljem sjeverne hemisfere. Dodatno apsorbirana energija pomaže otopiti snijeg i led. To stvara i jedan pozitivan popratni učinak, iako ubrzava topljenje - mokri snijeg apsorbira više svjetla nego suhi.
Topljenje snijega je kritično za zatopljenje jer se s topljenjem povećava razina mora koja je ključna opasnost kod globalnog zagrijavanja.
Hansen ističe da su plinovi staklenika i dalje najveći uzrok globalnog zagrijavanja. Čađa se pak ne zadržava toliko dugo u atmosferi kao ugljični dioksid, a i njezinu emisiju lakše je kontrolirati, dodaje ovaj istraživač.
(Hina) br dgk