Od studenog 1972. do veljače 1973. godine, zbog nacionalnih mjera štednje, danski vozači morali su ostaviti svoje automobile parkirane tijekom 11 nedjelja. Zbog snažnog porasta cijena goriva u cijeloj Skandinaviji, što je posljedica rata na Bliskom istoku, građani strahuju od sličnih restrikcija i rekordnih cijena.
Unatoč tome što bi cijena bezolovnog benzina 95 uskoro mogla dosegnuti 2,30 eura, danski ministar energetike Lars Aagaard smatra da još nije vrijeme za krizne mjere i svojim sunarodnjacima poručuje: "Ako malo popustite pritisak na gas, smanjit ćete i pritisak na novčanik. Nema smisla smanjivati porez na nešto što ionako trebamo manje trošiti."
Danska je još prije tjedan dana odlučila postupno pustiti u prodaju oko 1,24 milijuna barela nafte iz svojih robnih rezervi. Radi se o količini nafte koja se obično u cijeloj zemlji potroši tijekom dva tjedna. No cijene goriva na crpkama svejedno su nastavile rasti. Doduše, nestašice zasad nema i opskrba nije poremećena.
"Imamo rezerve za otprilike 80 dana potrošnje. Trenutačno je opskrbna situacija u Europi stabilna, nema manjka goriva, no svi smo pogođeni visokim cijenama", rekao je ministar Aagaard za dansku javnu radioteleviziju i ponudio još neke praktične savjete, poput vozite se zajedno na posao ili zatražite od poslodavca da radite od kuće.
U Norveškoj su posljednjih dana zabilježene rekordne cijene motornih goriva. U ponedjeljak su cijene dizela na nekim crpkama dosegnule 30 kruna po litri, što je 2,65 eura i što nikad dosad nije zabilježeno. S obzirom na veliki broj električnih vozila na cestama, na nacionalnoj razini cjenovni udar nije tako izražen, ali nisu svi u povoljnoj situaciji.
U ruralnim područjima na sjeveru Norveške, gdje je javni prijevoz rjeđi, puno se više vozi na fosilna goriva nego u gradskim sredinama na jugu, pa su lokalni političari pozvali vladu da intervenira. Tvrde da rekordno visoke cijene ugrožavaju i obiteljske financije i opstanak poduzeća.
Nekim građanima nije shvatljivo da Norveška sa svojim naftnim zalihama mora prihvatiti tržišne cijene goriva i zahtijevaju hitno smanjenje cestarine, poreza na emisiju plinova i poreza na dodanu vrijednost.
"Imam zakazan pregled u bolnici u Bodøu. Do tamo ima 270 kilometara u jednom smjeru. A litru dizela platio sam 2,3 eura. Čudno mi je da Norveška ne poduzima ništa po tom pitanju. Švedska smanjuje porez na gorivo. Zašto mi ovdje ne možemo učiniti isto?", rekao je za norvešku javnu televiziju Frode Lyngstad, samohrani otac troje djece koji živi u sjevernoj pokrajini Nordland.
Švedska vlada jučer je najavila manje poreze na benzin i dizel od 1. svibnja do 30. rujna. Namjera je sniziti cijene za otprilike 30 centi po litri, no za takvo nešto potrebno je odobrenje Europske komisije. Osim toga, kućanstva će dobiti privremene subvencije za struju od oko 200 eura mjesečno.
"Ono što se događa na Bliskom istoku stavlja švedsko gospodarstvo na kušnju. Nažalost, Švedska ne kontrolira rat niti cijene plina i nafte na svjetskom tržištu. Važno je da građani budu oprezni s novcem i pokušaju održati niske troškove električne energije i energije", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson, dodavši da će interventne mjere stajati oko 300 milijuna eura.
U Finskoj je cijena benzina 95 premašila dva eura po litri, a analitičari procjenjuju da bi nastavak bliskoistočne krize mogao dovesti do dodatnog poskupljenja. Međutim, premijer Petteri Orpo u ponedjeljak je izjavio da ne planira poduzeti korake slične Švedskoj kako bi se snizile cijene goriva.
"Još nemamo ništa slično na stolu niti se to razmatra. Vrlo pažljivo pratimo razvoj situacije i potom ćemo procijeniti svoje postupke. Ovo je kriza koja je brzo nastupila i nadamo se da će brzo završiti", rekao je Orpo za MTV.
Finski analitičar Peter Lund s Aalto sveučilišta smatra da se ne treba nadati brzoj normalizaciji cijena čak i ako rat na Bliskom istoku uskoro završi. Upozorava da bi cijena benzina mogla dosegnuti 2,5 eura, jer za Uskrs počinje sezona intenzivnije vožnje, te dodaje da puštanje naftnih rezervi na tržište nije donijelo olakšanje.
"Korištenje rezervi nafte zapadnih zemalja vjerojatno neće imati veliki utjecaj na cijenu goriva. Pušteno je 400 milijuna barela, a svjetska potrošnja nafte iznosi oko 100 milijuna barela dnevno", upozorio je Lund.