Cijene nafte osjetno su pale nakon što su SAD i Iran obustavili napade, što je potaknulo nadu u smirivanje sukoba. Cijena barela Brent nafte, koja je globalni cjenovni standard, u jednom je trenutku pala za više od 9 posto, na ispod 88 dolara. To je značajan preokret u odnosu na prošli tjedan, kada je cijena premašila 100 dolara, piše BBC.
Deeskalacija otvara prostor za pregovore
Do pada cijena došlo je nakon izjave američke veleposlanice pri UN-u da su napadi na Iran zaustavljeni drugu noć zaredom kako bi se "otvorio prostor za pregovore". Glasnogovornik iranske vojske u nedjelju je potvrdio da je Teheran, kao odgovor, obustavio "osvetničke" napade u regiji.
Pozadina sukoba i nestabilnost cijena
Izbijanje rata s Iranom ranije je uzrokovalo nagli skok cijena jer je sukob praktički zatvorio Hormuški tjesnac. Riječ je o ključnoj pomorskoj ruti kojom prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Kada su Iran i SAD u lipnju potpisali memorandum o razumijevanju o prekidu vojnih operacija i ponovnom otvaranju tjesnaca, cijena nafte pala je na predratnu razinu od oko 70 dolara po barelu. Međutim, propast primirja ranije ovog mjeseca ponovno je izazvala zabrinutost za globalnu opskrbu energijom, što je opet podiglo cijene.
Prošlog tjedna cijena je prvi put od svibnja dosegnula 100 dolara po barelu. Dodatnu nesigurnost unijeli su napadi jemenskih hutističkih militanata na naftne tankere u Crvenom moru, čime je ugrožena ključna izvozna ruta kojom je Saudijska Arabija zaobilazila Hormuški tjesnac.
Analitičari: Tržište ostaje oprezno
Susannah Streeter, glavna investicijska strateginja tvrtke Wealth Club, izjavila je da su tržišta i dalje "oprezna s obzirom na sve preokrete u ovom sukobu". Dodala je da, unatoč oštrom padu cijene sirove nafte, "cijene i dalje uvelike odražavaju nesigurnost, a prevladava oprez oko toga hoće li pregovori rezultirati trajnim rješenjem".
Posljedice za gospodarstvo i inflaciju
Sukob između SAD-a i Irana i njegov utjecaj na naftu povećali su troškove goriva poput benzina i dizela u mnogim zemljama. To se često prelijeva na cijene drugih proizvoda, primjerice hrane, jer tvrtke veće troškove poslovanja prebacuju na kupce, što može potaknuti inflaciju.
Viša inflacija povećava vjerojatnost da će središnje banke podizati kamatne stope kako bi zauzdale rast cijena. Europska središnja banka u lipnju je odlučila podići ključnu kamatnu stopu za eurozonu prvi put u gotovo tri godine, a pritom je napomenula da sukob "stvara inflatorne pritiske".
Prije početka rata s Iranom očekivalo se da će britanska središnja banka (Bank of England) ove godine smanjiti kamatne stope. Međutim, smanjenja se više ne očekuju, a financijska tržišta sada predviđaju njihov rast prema kraju godine. Bank of England ovog tjedna održava sastanak o kamatnim stopama i očekuje se da će ključnu stopu zadržati na 3,75 posto.