ČLANOVI iračkog parlamenta danas su se vratili na posao, više od mjesec dana nakon što su pristaše utjecajnog šijitskog vjerskog i političkog vođe Moktade al-Sadra upali u sjedište zakonodavne vlasti u Bagdadu, rekao je AFP-u jedan zaposlenik.
Irak je u političkoj pat-poziciji još od parlamentarnih izbora u listopadu prošle godine na kojima je pobijedio Sadr jer se politički moćnici nisu uspjeli dogovoriti u pogledu imena novog premijera. Stoga zemlja od izbora nema ni novu vladu ni novog predsjednika.
"Svi zaposlenici parlamenta vratili su se na posao", rekao je AFP-u dužnosnik parlamenta koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten za davanje izjava novinarima.
"Otkako su prosvjednici provalili u sjedište parlamenta, sve su aktivnosti obustavljene", dodao je.
Šijitski vjerski vođa traži prijevremene izbore
Utjecajni šijitski vjerski vođa Moktada al-Sadr traži da se održe prijevremeni izbori. Njegovi pristaše, prosvjedujući protiv kandidature premijera što su ga predložile suparničke proiranske frakcije, nedavno su nasilno ušli u zgradu vlade u Zelenoj zoni, što je rezultiralo nasiljem i sukobima. Ubijeno je oko 25 ljudi, a stotine su ozlijeđene.
Prijevremeni parlamentarni izbori trebali bi se održati do kraja sljedeće godine, rekao je predsjednik iračkog parlamenta predloživši inicijativu čija je svrha okončati politički zastoj u zemlji. Mohamed al-Halbusi je kazao da postoji nekoliko točaka o kojima bi trebalo raspravljati na sljedećoj sjednici, zakazanoj za sutra.
Sadrov igrač: Političke snage trebale bi se dogovoriti o datumu održavanja prijevremenih izbora
Sadrov saveznik i ključni politički igrač u sunitskoj zajednici, Halbusi, na Twitteru je predložio program novog sastanka nacionalnog dijaloga koji bi pridonio da se zemlja izvuče iz krize.
Političke snage trebale bi se dogovoriti o datumu održavanja prijevremenih parlamentarnih i lokalnih izbora. Oni bi se trebali održati najkasnije do kraja 2023. godine, rekao je Halbusi.
Izbor novog predsjednika, formiranje vlade i usvajanje državnog proračuna te rasprava o mogućim izmjenama izbornog zakona također su na vrhu njegovog prijedloga od deset točaka.