Potpredsjednik vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je, komentiravši prve procjene inflacije za kolovoz, da je pozitivno što se hrvatska stopa inflacije sve više približava europskom prosjeku, ponovivši očekivanje da će se "puna konvergencija" dogoditi u prvom kvartalu iduće godine.
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena je u kolovozu iznosila 4,1 posto u odnosu na kolovoz 2025., pokazale su prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), te je bila nešto veća nego u srpnju kad je na godišnjoj razini iznosila 3,9 posto.
Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, najviše su porasle cijene energije - za 17,4 posto, a osjetno su još rasle cijene usluga, za 7,2 posto. Potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana u kolovozu su bile 0,1 posto veće na godišnjoj razini, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) pale za 1,3 posto, podaci su DZS-a.
Ćorić je na konferenciji za medije u Ministarstvu financija izjavio da su ovakvi trendovi očekivani, s obzirom i na vanjske čimbenike koji utječu na cijenu energenata na svjetskoj razini i na koje nije moguće utjecati. No, kao pozitivnu je apostrofirao činjenicu da se Hrvatska stopom inflacije iz mjeseca u mjesec odmiče od vrha eurozone te sve više približava europskom prosjeku.
Naime, prema prvoj procjeni Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj u kolovozu su bile za 3,7 posto više nego u istom mjesecu lani, prosječna inflacija u eurozoni iznosila je 3,3 posto, pri čemu je višu stopu inflacije od Hrvatske imalo šest članica, dok je Grčka imala jednaku.
"Nećemo biti zadovoljni razinom inflacije u Hrvatskoj dok ona u potpunosti ne konvergira europskim prosjecima (...) Očekujemo da će prvi kvartal sljedeće godine donijeti punu konvergenciju", izjavio je Ćorić.
Ako dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku ...
Rekao je i da, ako se sukob na Bliskom istoku konačno dovrši te cijene nafte i naftnih derivata uđu u sferu "normalnih", očekuje da će inflacija u Hrvatskoj doći na željenih dva posto.
Upravo o situaciji na Bliskom istoku će ovisiti i inflacija u narednim mjesecima, a Ćorić ne očekuje da će u narednim tjednima biti nekog rapidnog pada cijena energenata, pa će one i dalje "vući" inflaciju prema gore, što je, dodao je, jako teško nadoknaditi u drugim segmentima "košarice" kojom se inflacija procjenjuje.
"Tako da ne možemo očekivati rapidno smanjenje inflacije u rujnu, listopadu, studenom i prosincu. Međutim, ako dođe do deeskalacije sukoba na Bliskom istoku, do nekog smanjenja inflacije bi trebalo doći. Kad će se deeskalacija dogoditi - vjerujem da niti puno informiraniji od mene u ovom trenutku to doista ne znaju", kazao je.
Ćorić je poručio da Vlada čini sve da se domaći segment cijena, onaj koji nije vezan uz energetiku, stavi pod kontrolu te da će se to još više vidjeti narednih mjeseci. "Tako da onog trenutka kad se situacija na Bliskom istoku normalizira, mislim da ćemo biti na pragu rješenja našeg problema", ustvrdio je.
Nastavak subvencioniranja cijena struje i plina
Istaknuo je i da je, prema podacima DZS-a, u kolovozu zabilježena najniža razina rasta cijena usluga na godišnjoj razini još od siječnja. Nada se jenjavanju inflacije u tom segmentu jer za to "postoji osnova", međutim, dodao je, to su cijene koje su tržišno uvjetovane i "bojim se da tu kao Vlada možemo učiniti relativno malo".
"Cijene usluga neće biti značajan problem ako u narednim mjesecima doživimo deeskalaciju sukoba na Bliskom istoku", smatra ministar financija.
Kada je riječ o cijenama energenata, istaknuo je da će Vlada paketima mjera i dalje "adresirati ovaj problem" te tako pomagati najranjivijim skupinama.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, potvrdio je da će se mjere subvencioniranja cijena struje i plina nastaviti, dodavši da će o svemu više u narednim tjednima reći predsjednik Vlade i resorni ministar.
O projektu Rimčevih robotaksija
Ćorića su novinari pitali i oko projekta robotaksija, sufinanciranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te poruci tvrtke Verne da je spremna vratiti predujam povučen iz NPOO-a ako evaluacija dosad postignutog u projektu pokaže da ugovorene obaveze nisu u potpunosti ispunjene.
Rekao je da nije upoznat s detaljima tog projekta, no da je, načelno govoreći, projekt Mate Rimca, uopće u vidu ideje autonomnih vozila, istraživačkog centra i proizvodnje, za svaku moguću pohvalu.
Upitan hoće li se, ako se pokaže da će Verne morati vratiti dio sredstava, ona moći negdje preusmjeriti, Ćorić je kazao da je vrijeme za ispunjavanje i prezentaciju reformi i indikatora u sklopu NPOO-a bilo do 31. kolovoza, pa ne zna da li i u kojoj mjeri postoji manevarski prostor za preraspodjelu sredstava.
Na pitanje novinara vjeruje li naposljetku da će Hrvatskom voziti robotaksiji, rekao je da "svijet ide u tom smjeru". "Vjerujem da ćemo u jednom trenutku doći u situaciju u kojoj će autonomna vožnja, kako po tlu tako i po zraku, biti nešto što će postajati normalno. Kad će to biti, to je druga stvar", izjavio je ministar financija.