Crna rupa poslala snažne mlazove energije prema Zemlji

Ilustracija: NASA

TRAGIČNA smrt zvijezde koja je zalutala preblizu supermasivne crne rupe te pritom bila rastrgana na komadiće uzrokovala je nevjerojatno sjajan bljesak, koji se u veljači mogao vidjeti na noćnom nebu. No ovaj rijetki kozmički događaj udaljen je od nas 8.5 milijardi godina, odnosno dogodio se dosta davno, kada je svemir još bio u svom mlađahnom razdoblju.

Zvjezdarnica Palomar Kalifornijskog instituta za tehnologiju prvi put je 11. veljače uočila signal ove blistave eksplozije (poznat kao AT 2022cmc). Znanstvenici su kasnije ustanovili da se radi o plimnom poremećaju, kada zvijezdu raskomadaju gravitacijske sile crne rupe. Astronomi su i prije promatrali takve nasilne događaje, ali je AT 2022cmc najsjajniji te vrste do sada i najudaljeniji od Zemlje.

Supermasivna crna rupa

Astronomi vjeruju da je kad je crna rupa progutala zvijezdu, oslobodila ogromnu količinu energije i poslala mlaz materijala koji je prostrujao svemirom brzinom blizu brzine svjetlosti. Obično je za najsjajnije bljeskove na nebu, odnosno snažne rendgenske mlazove, odgovorna kolapsirajuća masivna zvijezda, no sada to nije bio slučaj, piše CNN.

"Obično iza ovakvih događaja stoje gama-izboji. Međutim, kolapsirajuća zvijezda može emitirati samo određenu količinu takvih zraka. Budući da je AT 2022cmc bio tako sjajan i trajao tako dugo, znali smo da iza toga stoji nešto stvarno golemo – supermasivna crna rupa", rekao je astronom Benjamin Gompertz sa Sveučilištu u Birminghamu u Velikoj Britaniji.

Kako bi detaljnije analizirali signal, astronomi su koristili NICER, rendgenski teleskop na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Utvrdili su da je AT 2022cmc "100 puta snažniji od najjačeg do sada zabilježenog naknadnog sjaja izboja gama-zraka". Naime, prvo je crna rupa rastrgala zvijezdu na komadiće, a zatim uvukla njezine dijelove u svoj rotirajući disk, što je pokrenulo snažne rendgenske izboje.

Rijedak svemirski događaj

Nakon što je u veljači otkriven ovaj signal, prema njemu su se okrenuli mnogi drugi teleskopi na Zemlji i u svemiru. Vrlo veliki teleskop Europskog južnog opservatorija u Čileu pomogao je odrediti koliko je on udaljen od Zemlje, dok je svemirski teleskop Hubble uhvatio njegovu infracrvenu i vidljivu svjetlost.

Samo oko 1% događaja plimnih poremećaja rezultira relativističkim mlazovima; zrakama koje se kreću skoro pa brzinom svjetlosti, a izbijaju s polova rotirajuće crne rupe.

"Posljednji put smo ih uočili prije više od deset godina", rekao je astronom Michael Coughlin sa Sveučilišta Minnesota Twin Cities.

Astronomi još uvijek ne razumiju zašto neki plimni poremećaji stvaraju mlazove, a drugi ne. Moguće je da njih mogu emitirati samo one crne rupe koje se jako brzo okreću oko svoje osi.

Pročitajte više

 

Pročitajte više