SUPERMASIVNA crna rupa smještena u dalekoj galaksiji pomaknula je svoj kut za nevjerojatnih 90 stupnjeva i usmjerila se direktno prema Zemlji, što je zbunilo znanstvenike.
Aktivna galaktička jezgra (Active Galactic Nuclei, AGN) je kompaktna regija u središtu galaksije koja ima izrazito snažno zračenje zbog svoje proždrljive supermasivne crne rupe koja prilikom usisavanja okolnog materijala izbacuje mlazove čestica visoke energije poznate kao relativistički mlazovi.
AGN-i se klasificiraju prema tome koji je njihov dio usmjeren prema Zemlji. PBC J2333.9-2343, velika galaksija promjera oko 4 milijuna svjetlosnih godina, prethodno je bila klasificirana kao radiogalaksija jer su njeni mlazovi zračenja bili usmjereni okomito na naš vidokrug.
"Krenuli smo s hipotezom da je mlaz supermasivne crne rupe promijenio smjer"
No, znanstvenici u novom istraživanju navode da se ipak radi o blazaru, odnosno da su mlazovi crne rupe sada usmjereni direktno prema Zemlji. To znači da je došlo do značajnog, mogli bismo reći dramatičnog, preokreta u smjeru zračenja, što je pomalo zbunilo stručnjake.
Inače, blazari su aktivne galaksije nalik kvazarima kojima je jedan od izbačaja plina (relativistički brzih čestica) usmjeren prema našem planetu.
"Krenuli smo s hipotezom da je relativistički mlaz njezine supermasivne crne rupe promijenio smjer, a kako bismo to potvrdili, morali smo provesti puno promatranja", rekla je astrofizičarka Lorena Hernandez-Garcia s Instituta za astrofiziku Millennium (MAS), a prenosi LiveScience.
Hernandez-Garcia i kolege promatrali su PBC J2333.9-2343 u gotovo cijelom elektromagnetskom spektru, od radiovalova do gama zraka. Ustanovili su da ova galaksija ima karakteristike tipične za blazare: svijetlila je i zatamnjivala se poput blazara i imala slične mlazove.
Također su promatrali dva područja gdje AGN-ovi mlazovi djeluju na okolni plin i gdje su prethodno ostavili neki trag te zaključili da su ta područja vrlo stara, odnosno da se radi o ostacima prošlih aktivnosti. "Strukture smještene bliže jezgri predstavljaju mlađe i aktivne mlazove", objasnila je Hernandez-Garcia.
Nama ne prijeti ni naša supermasivna crna rupa
Ta "uspavana" područja su zapravo dokaz da su mlazovi promijenili smjer. Već smo prije u nekoliko navrata uočili da se u nekoj galaksiji relativistički mlazovi pojavljuju na različitim mjestima. Ali u prethodnim primjerima postojala su dva skupa područja gdje mlazovi djeluju na okolni plin, što znači da su se dva odvojena mlaza aktivirala i gasila.
Kod PBC J2333.9-2343 izgleda da postoji samo jedan izvor aktivnosti i on je promijenio smjer. Astronomima još uvijek nije jasno što je uzrokovalo ovakav veliki pomak. Moguće je da je došlo do spajanja galaksija, gdje se druga velika galaksija sudarila s PBC J2333.9-2343, mijenjajući orijentaciju svega unutar nje.
Bit će potrebna dodatna promatranja kako bi se riješio ovaj misterij. No, važno je napomenuti da ova promjena "gledišta" crne rupe ne predstavlja nikakvu opasnost po nas Zemljane – ova enigma se zbiva predaleko od nas.
Nama ne prijeti ni naša supermasivna crna rupa, smještena u središtu naše galaksije i udaljena od nas nekih 26.000 svjetlosnih godina, tako da zasigurno nema straha od one u PBC J2333.9-2343 od koje nas dijeli nekoliko stotina milijuna svjetlosnih godina.
Istraživanje naziva Multiwavelength monitoring of the nucleus in PBC J2333.9-2343: the giant radio galaxy with a blazar-like core objavljeno je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society