Povjesničar napao Vučića zbog širenja laži o atentatu na Antu Pavelića

Pavelić u bolničkom krevetu nakon atentata Foto: Wikipedia

CRNOGORSKI povjesničar Goran Adžić napao je srpske vlasti i Vučića da šire laži o atentatu na Antu Pavelića u Buenos Airesu odnosno o osobi koja je taj atentat izvela.

Adžić kaže da ne postoji dokaz da je Blagoje Jovović izveo atentat na Pavelića u travnju 1957. Radi se o malo poznatom pripadniku četničkog pokreta koji je nakon rata pobjegao u emigraciju. Krajem devedesetih Jovović se, piše Adžić za list Danas, sam pojavio u Beogradu i sam ispričao da je on atentator, ne ponudivši za to ijedan dokaz.

"Srpski historičar Bojan Dimitrijević, iz Instituta za suvremenu povijest Srbije, ne tako davno je priznao da do priče Blagoja Jovovića (inače priopćene krajem devedesetih), da je osobno stanoviti Blagoje atentator na Antu Pavelića, srpska historiografija uopće nije znala tko je pucao na bivšeg poglavnika NDH u Argentini i ranio ga", piše Adžić.

Povjesničar dodaje da je u pitanju Jovovićeva osobna priča za koju nije ponudio nijedan dokaz.

"Znači, u modernoj srpskoj historiografiji dok Blagoje Jovović krajem 1998. nije posjetio Crnu Goru i ispričao vlastitu (i četničku) bajku, odnosno izmišljotinu, da je on pucao na Pavelića, srpska historiografija, uopće, nikad i nigdje nije spomenula da je četnička emigracija i posebice Blagoje Jovović (rodom iz Kosića, sela u Bjelopavlićima), izvršitelj atentata na Pavelića", dodaje.

Povjesničar se dalje u tekstu pita tko ozbiljan može povjerovati u priču ispričanu iz motiva da se postane "srpski nacionalni heroj i osvetnik". Adžić naglašava da nijedan povjesničar do pojave Jovovića u javnosti nije govorio o njemu kao o atentatoru, a to nisu govorili niti pripadnici četničkog pokreta iz emigracije.

"Izmišljotinu je Vučićev režim proglasio neporecivom istinom"

"Ali, navedenu izmišljotinu režim Aleksandra Vučića u Srbiji je proglasio za neporecivu istinu", piše.

"Tako da je jedna ulica u Beogradu, odnosno u Zemunu, dobila ime po „atentatoru“ Blagoju Jovoviću. I to tako da je nekadašnja Zagorska ulica u Zemunu preimenovana u ulicu Blagoja Jovovića", dodaje. Povjesničar dalje piše da se tako radi lažiranje povijesti i stvaranje njene poželjnije slike radi političke upotrebe.

Jovović je priču o atentatu ispričao 1998. godine, a umro je godinu kasnije. Do tada je bio praktički nepoznata osoba u okviru četničkog pokreta kako u ratu tako i u emigraciji.

Povjesničar dodaje ni da se, osim u četničkim krugovima, ni u dokumentima bivše SFRJ, kao niti u ustaškim krugovima u emigraciji nakon rata, nikad nije pojavilo Jovovićevo ime.

Pročitajte više