Dometnuo je kako bi po istim načelima u slučaju Vukovara trebalo izvesti pred Haaški sud dvadesetak ljudi bivše JNA - od pukovnika do generala armije - jer je taj grad srušen neselektivnom topničkom paljbom, vatrom oklopništva i zračnim napadima.
"Vukovar je primjer uništavanja grada od vojske koja po mjerilima suvremenog svijeta nije imala nikakvu taktiku, a doktrinarni su joj nazori ostali na razini Drugoga svjetskog rata", izjavio je.
Nositelji agresije na Vukovar bile su postrojbe Novosadskoga korpusa, Gardijska divizija i Gardijska brigada, pod zapovjedništvom Prve vojne oblasti JNA, podsjetio je.
Napad je počeo 25. kolovoza 1991., a otpor vukovarskih branitelja slomljen je 19. studenoga 1991. Marijan pritom, međutim, napominje da je operativni razvoj prema Vukovaru počeo još u svibnju 1991.
Okupacijom Vukovara pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba počinili su brojne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika, protivno Međunarodnom ratnom pravu i ženevskim konvencijama.
Protjerano je iz Vukovara više od 23 tisuće nesrpskoga stanovništva, odvedeno je u logore oko četiri tisuće ljudi, a još četiri tisuće odvedenih od svojih kuća u sabirne centre nakon desetak dana repatrirano je u Hrvatsku, izjavio je pukovnik Ivan Grujić, predstojnik vladina Ureda za zatočene i nestale.
Za tromjesečne agresije na Vukovar ubijeno je najmanje 2000 ljudi, rekao je, dodavši kako je iz četiri masovne vukovarske grobnice eshumirano 1319, indentificirano 1094, a traži se više od 350 osoba.
Na području Vukovarsko-srijemske županije pronađeno dosad 50 masovnih grobnica, a u masovnim i pojedinačnim grobnicama eshumirane 1934 žrtve, od kojih je 1616 indentificirano, izjavio je Grujić, rekavši kako se s toga područja još traži 567 nestalih osoba.
Nakon okupacije Vukovara, samo na Ovčari, 20. studenoga 1991. ubijeno je i bačeno u masovnu grobnicu 200 osoba, uglavnom ranjenika iz vukovarske bolnice.
Knjigu "Bitka za Vukovar", koja je prošla pozitivne recenzije Ozrena Žuneca i Zdenka Radelića, Marijan je napisao na osnovi građe Ministarstava obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, i sada čeka da je Ministarstvo znanosti i tehnologije odobri kao projekt Hrvatskoga instituta za povijest.
"U slučaju Vukovara postoji velika količina prešućivanja i laži", ističe Marijan, koji smatra da nam prešućivanja možda mogu samo kratkotrajno koristiti, ali se dugoročno "razbiju o glavu".
Davor Marijan očekuje da njegov rukopis, prva činjenična vojna analiza bitke za Vukovar, bude objavljen do proljeća te kaže da će imati oko 350 stranica i 16 zemljovida.
Davor Marijan autor je knjiga "Borbe za Kupres 1942." (1999.) i "Smrt oklopne brigade" (2002.).