Po Granićevim riječima vladajuća je koalicija i njezina vlada za svog mandata povećala hrvatski inozemni dug sa 9,9 na 16,5 milijardi dolara, ili prema spomenutim informacijama već na 18 milijardi dolara, što je u tri godine povećanje od osam milijardi dolara.
"Hrvatska je dovedena u izuzetno tešku gospodarsku situaciju, iako visoki vladini dužnosnici zaduženi za financije i gospodarstvo, Mato Crkvenac i Slavko Linić gotovo slavodobitno izjavljuju da su zadovoljni rezultatima vladine ekonomske politike i zatvaraju oči pred zastrašujućim povećanjem vanjskog duga države", ocijenio je Granić.
Naveo je i podatak da je u istom razdoblju povećan i unutarnji dug države sa 2,8 na 7,4 milijarde dolara te da ukupno povećanje duga (vanjskog i unutarnjeg) od dolaska na vlast vladajuće koalicije do danas iznosi "zabrinjavajućih i zastrašujućih" gotovo 13 milijardi dolara.
Sve to, rekao je, pokazuje da je po međunarodnim kriterijima Hrvatska danas visoko zadužena država, te da njezin ukupni dug nadilazi godišnji brutto domaći proizvod.
"To danas još ne možemo nazvati argentinskim sindromom, ali ako se nastavi politika nekontroliranog zaduženja uskoro smo zaista pred vratima dužničke krize", upozorio je Granić.
Po njegovim riječima zabrinjavajuća je i struktura zaduženja, jer inozemni i domaći zajmovi nisu primarno potrošeni za investicije koje bi rezultirale gospodarskim rastom, razvojem i izvozom.
DC će, najavio je Granić, od Hrvatskog sabora zatražiti što skorije donošenje zakona o sprječavanju sukoba interesa kako se ne bi ponavljale situacije u kojima državni dužnosnici sebi, članovima obitelji i prijateljima dodjeljuju poslove i državna jamstva.