Foto: Hina
DEMOGRAF Stjepan Šterc sutra će javnosti predstaviti istraživanje "Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava". Tom prilikom za N1 televiziju rekao je koji je glavni problem u Hrvatskoj zbog kojeg stanovništvo sve više stari te koji su krajevi najugroženiji.
"Mladi žele puno samostalnosti i ne ulaze u zajednice. Ali postoje gradovi poput Zagreba, pa i Vis i niz općina koje su nešto učinile jer su vidjele da se ne mogu razvijati u depopulacijskim uvjetima", dodaje.
"Najgora situacija je u Osječko- baranjskoj županiji gdje je prirodni pad -1600, druga je Primorsko-goranska županija s prirodnim padom od oko -1400 skoro -1500, potom slijede Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka i Splitsko-dalmatinska. To je pet najgorih županija. Mene je iznenadilo da se prirodni pad pojavio i u gradu Rijeci, ali i u Splitu i Osijeku, dosadašnjim nositeljima regionalnog razvoja. Približava se i Zagrebu, ali su oni donijeli neke ključne mjere, pa mislim da se to neće dogoditi.
Sve se događa primarno zbog pada rodnosti, a onda sekundarno zbog iseljavanja, a kad se to dvoje spoji dobivamo lošu demografsku sliku kakva je. Imao čitav niz mogućnosti, treba donijeti ključne odluke kojima se to može zaustaviti", zaključuje Šterc.
Sve više umirovljenika
Naravno, odlazak radno sposobnog stanovništva automatski znači i veći broj umirovljenika. Prije dvadesetak dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje upozorio je da je broj umirovljenika u stalnom porastu, dok istovremeno broj zaposlenih ostaje isti.
Demograf Stjepan Šterc za Index tada je rekao kako je, prema podacima iz prosinca 2015., Hrvatska tada imala 1,228,020 umirovljenika, dok je broj zaposlenih iznosio 1,589,000. Izračunamo li odnos zaposlenih i umirovljenika, dobijamo brojku od 1:1,29. To znači da na 1.29 zaposlenih ide jedan umirovljenik.