Demografski pad Poljske dodatno se ubrzao 2025. godine, s obzirom na to da je zemlja zabilježila oko 168.000 više umrlih nego rođenih. To je ujedno i trinaesta uzastopna godina u kojoj je u Poljskoj zabilježen negativan prirodni prirast.
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (GUS), broj stanovnika smanjio se za 157.000, na 37,33 milijuna, piše Notes from Poland, neovisna, neprofitna poljska organizacija.
Godišnji pad od 0.42 posto veći je od onoga zabilježenog prethodne godine, kada je iznosio 0.39 posto. U popratnom priopćenju GUS je iznio pesimističnu ocjenu, navodeći kako su, s obzirom na stopu nataliteta koja je jedna od najnižih na svijetu i iseljavanje mladih, mali izgledi za preokret negativnih demografskih trendova.
"Niska stopa fertiliteta, koja se bilježi već tri desetljeća, i dalje će utjecati na niske stope nataliteta, osobito u kontekstu sustavnog smanjenja broja žena u reproduktivnoj dobi", napisala je agencija. "Ovaj trend dodatno pogoršava i dalje visoka razina iseljavanja u inozemstvo."
Dr. Agnieszka Chłoń-Domińczak, ravnateljica Instituta za statistiku i demografiju (SGH), upozorava da su nade u brzi oporavak neutemeljene.
"Nade da će Poljska ostati zemlja od 40 milijuna ljudi više nema. Mislim da izlaza nema", izravna je prof. Chłoń-Domińczak. Ona pojašnjava srž problema: "Generacija koja bi trebala imati djecu sve je manja", zaključuje.
Broj stanovnika Poljske pada gotovo svake godine od 2012., kada je iznosio 38.53 milijuna, s jedinom iznimkom 2017. godine, kada je zabilježen neznatan porast od manje od 1000 ljudi. Broj umrlih nadmašuje broj rođenih svake godine od 2013.
U 2025. godini rođeno je 238.000 djece, što je 14.000 manje nego godinu ranije, dok je zabilježeno 406.000 umrlih, odnosno 3000 manje nego 2024. godine. To znači da je jaz između umrlih i rođenih dosegnuo 168.000, što je za više od 11.000 više nego prethodne godine i najviše od pandemijske 2021., kada je mortalitet dosegnuo rekordne razine.
GUS napominje da ovi demografski trendovi ne mijenjaju samo veličinu, već i strukturu poljskog stanovništva. U 2025. godini 24.2 posto stanovništva bilo je starije od dobi za umirovljenje (definirane kao 60 godina za žene i 65 za muškarce), što je porast u odnosu na 22.2 posto iz 2020., 16.8 posto iz 2010. i 12.8 posto iz 1990. godine.
U međuvremenu, udio radno sposobnog stanovništva prošle je godine pao na 58.1 posto, u usporedbi s 59.4 posto 2020. i 64.4 posto 2010. godine. Udio djece, odnosno osoba mlađih od 18 godina, pao je na 17.7 posto, dok je 2020. iznosio 18.4 posto, 2010. 18.8 posto, a 1990. godine čak 29 posto.
Ovi trendovi znače da je stopa ovisnosti u Poljskoj - broj uzdržavanih osoba na 100 radno sposobnih - 2025. godine iznosila 72. To je ista razina kao i 1990., ali se sastav te brojke značajno promijenio.
Naime, 2025. godine na 100 radno sposobnih osoba dolazilo je 30 osoba mlađih od 18 godina i 42 osobe u dobi za umirovljenje.
Godine 1990. te su brojke bile znatno drugačije: 50 je bilo mlađih od radne dobi, a samo 22 starijih. Ova promjena znači da današnja radna snaga uzdržava više umirovljenika, a manje djece nego prije tri desetljeća, što stvara pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav te tržište rada.
Andrzej Kubisiak, zamjenik direktora Poljskog ekonomskog instituta (PIE), upozorava da se Poljska utrkuje s vremenom: "Mi smo društvo koje stari najbrže u cijeloj Europskoj uniji. Bez migracija, tržište rada moglo bi se urušiti."
Pogoršanje demografske situacije godinama je u središtu javne rasprave, a razne su vlade pokušavale riješiti taj problem. Međutim, niz državnih poticaja - od povećanja dječjeg doplatka do ponovnog financiranja medicinski potpomognute oplodnje - nije uspio zaustaviti pad.
Sociologinja Anna Gromada ističe da problem leži dublje od samih financija, nazivajući to "epidemijom usamljenosti". Prema njezinim analizama, državni poticaji promašuju bit jer "temeljni problem nije nedostatak želje za djecom, već poteškoća u pronalaženju partnera."
Analitičari kao razloge nesklonosti mladih Poljaka da imaju djecu navode ekonomsku nesigurnost, otežan pristup priuštivom stanovanju i restriktivan zakon o pobačaju.
Zanimljivo je da su, unatoč ovim trendovima, podaci GUS-a od prošle godine pokazali da je broj radnika u Poljskoj dosegnuo najvišu razinu u povijesti. To se pripisuje radu nakon dobi za umirovljenje i ulasku prethodno neaktivnih osoba, posebice žena, na tržište rada.
Useljavanje je također djelomično ublažilo posljedice, no Državni zavod za socijalno osiguranje (ZUS) upozorava da je "nerealno" očekivati da će migracije biti dovoljne da se suprotstave demografskom padu.
Prema eksperimentalnim izračunima GUS-a, stanovništvo Poljske moglo bi do 2060. pasti na samo 29.4 milijuna, što je 1.5 milijuna manje od službene prognoze iz 2023. godine.