Autokratski režimi sve bezobzirnije djeluju protiv svojih protivnika, čak i u Njemačkoj. Sigurnosne službe upozoravaju na opasnost po demokraciju, dok se žrtve osjećaju ostavljenima na cjedilu, piše Deutsche Welle.
Maryam Palizban uglavnom izbjegava pojavljivanje u javnosti. Više ne zna kome može vjerovati niti koga bi eventualno mogla dovesti u opasnost. Iranska glumica živi u Berlinu i angažira se za prava žena u svojoj domovini. Objavljivala je fotografije bez hidžaba i time se našla na meti režima i tajnih službi.
Od tada više ne može putovati u Iran, ali ni u Njemačkoj se ne osjeća sigurno. Dobivala je prijeteće poruke, kaže ona. Članove njezine obitelji u Iranu ispitivali su zbog nje. "To je bio trenutak kada sam shvatila da me pokušavaju slomiti, natjerati me da odustanem", priča 44-godišnjakinja.
Sigurnosne službe bilježe sve agresivnije akcije autokratskih režima u Njemačkoj, ne samo iranskog. Kritičarke i kritičare se zastrašuje, prati, pa čak i ubija.
Savezna kriminalistička služba (BKA) priopćila je za njemački javni servis ARD: "Općenito je u Njemačkoj, kao i u inozemstvu, posljednjih godina primjetno odlučnije djelovanje stranih obavještajnih službi."
Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka navodi da se bilježi "porast prijavljenih slučajeva" povezanih s pojedinim režimima. Berlinska Pokrajinska kriminalistička služba priopćila je da sve više ljudi treba osobno osiguranje: "Tu se vidi stalni porast."
Politolog Marcus Michaelsen sa Citizen Lab sveučilišta u Torontu bavi se fenomenom transnacionalne represije, dakle djelovanjem autokratskih režima protiv njihovih protivnika u inozemstvu. Razgovarao je i u Njemačkoj s brojnim pogođenima i nedavno predstavio rezultate u Bundestagu.
Njegova istraživanja pokazuju da Iran nije izuzetak: "U posljednjih deset godina najmanje 18 država prijetilo je svojim građanima u Njemačkoj ili pripadnicima svoje dijaspore, prateći ih različitim metodama i vršeći pritisak."
Spektar metoda kreće se od kibernetičkih napada, prijetećih poruka i pokušaja vrbovanja, preko zastrašivanja članova obitelji u domovini i praćenja, pa sve do fizičkog nasilja. Najpoznatiji slučaj je ubojstvo Gruzijca čečenskog podrijetla Zelimkana Kangošvilija u Berlinu 2019. - kako je kasnije utvrdio sud, po nalogu ruske tajne službe.
U koalicijskom sporazumu njemačka vlada obvezala se da će odlučnije djelovati protiv transnacionalne represije. Što je ostvareno? Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da je pojačana koordinacija između resora i da je intenziviran kontakt s pogođenima.
Prema istraživanjima novinara ARD-a, i u Ministarstvu unutarnjih poslova i u Ministarstvu vanjskih poslova osnovane su koordinatorske službe zadužene za pitanje transnacionalne represije.
Ipak, mnogi pogođeni i dalje se osjećaju ostavljeni na cjedilu. Nekoliko nevladinih organizacija formiralo je Koaliciju protiv transnacionalne represije kako bi se zalagali za bolju zaštitu žrtava.
Egipatska novinarka Basma Mostafa i sama je doživjela ovakvu represiju: "Imamo mnogo slučajeva u kojima se ljudi obraćaju sigurnosnim službama, a onda se ništa ne dogodi. I sama sam se često osjećala kao da me ne shvaćaju dovoljno ozbiljno."
Pri Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka postoji posebna antiteroristička telefonska linija kojoj se mogu obratiti i žrtve transnacionalne represije. Ali mnogi disidenti, novinarke i aktivisti imaju loša iskustva, a i sama činjenica da se trebaju obratiti obavještajnim službama kod mnogih izaziva strah zbog traumatičnih iskustava iz domovine.
Zato Koalicija protiv transnacionalne represije zahtijeva uspostavu neovisnog ureda koji bi nudio i psihosocijalnu podršku i savjetovanje o mjerama zaštite. Njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova odgovara da je "zahtjev poznat", ali da za sada nema konkretnih planova da se tako nešto osnuje.
Političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Roderich Kiesewetter kritizira odugovlačenje: "Želim da u naredne tri godine ova koalicija snažno obradi tu temu, jer je to dio hibridnog ratovanja, a način na koji neprijateljske države vrše nepravdu na našem tlu je neprihvatljiv."
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Frank Schwabe najavljuje izmjene zakona. Kazneni zakon bi trebalo pooštriti kako bi se transnacionalna represija oštrije gonila i u blažim slučajevima.
"Imamo strane službe koje upravo sada, u ovom trenutku, vršljaju po Njemačkoj, zastrašuju ljude i potkopavaju naš pravni poredak. Moramo na to odgovoriti brže", kaže Schwabe.
O izmjenama Kaznenog zakona treba odlučiti Bundestag. U članku 87a ubuduće će stajati: "Tko prihvati nalog državnog organa strane sile i time u SR Njemačkoj počini namjerno protupravno djelo, kaznit će se zatvorskom kaznom u trajanju do pet godina ili novčanom kaznom, ako za djelo nije predviđena teža kazna. Isto vrijedi i za onoga tko takav nalog izda."
Maryam Palizban očekuje da će u narednim tjednima ponovno doći do porasta represije iranskog režima. Tako je, kaže, uvijek bilo: kada se u Iranu nakon velikih prosvjeda situacija prividno smiri, pogled režima okreće se ka inozemstvu, gdje se progone kritičari i aktivisti.
Iransko veleposlanstvo u Njemačkoj odbacuje sve optužbe. No berlinska Pokrajinska kriminalna služba potvrđuje Palizbaninu procjenu: "Moramo računati da će broj slučajeva transnacionalne represije povezanih s Iranom u narednim tjednima ponovno rasti."