PREDSJEDNIK Vrhovnog suda Radovan Dobronić ustvrdio je da se daje prevelik značaj presudi Suda EU koji je odlučujući o obeštećenju po preplaćenim kamatama i valutnoj klauzuli za kredite nakon provedene konverzije zaključio da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača.
Ističući da uloga predsjednika Vrhovnog suda nije komentiranje odluka drugih sudova, Dobronić je u odgovoru Hini pojasnio da je nadležnost podijeljena između nacionalnih sudova i sudova EU koji ne sude u predmetima u kojima se radi o primjeni nacionalnog zakona.
Tako je Sud EU i ovdje rekao da za ovaj slučaj nije nadležan jer se radi o primjeni hrvatskog-nacionalnog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. i ugovora o konverziji sklopljenih na temelju ovog nacionalnog zakona.
Istovremeno članak europske direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima isključuje iz njezina materijalnog područja primjene ugovorne odredbe koje su odraz zakonskih odredaba nacionalnog prava.
Dakle, suštinski se sud EU proglasio stvarno nenadležnim jer za rješenje sporova proizašlih iz primjene nacionalnog-hrvatskog zakona on nije nadležan. To je suština ove odluke koja uopće ne dotiče meritum spora i stoga joj ne treba pridavati toliku važnost.
Osvrćući se na tvrdnje Udruge Franak da se odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima seli na Vrhovni sud, Dobronić je kazao da je Vrhovni sud svjestan situacije i vodi računa o svemu te se na predmetima radi.