Mnogi oka nisu sklopili po vrućinama koje sve jače pogađaju i Europu. Možda zvuči kao pretjerivanje, ali se zaista spava manje i mnogo lošije. A to je problem i za mentalno i za tjelesno zdravlje, piše Deutsche Welle.
Tijekom vrućina ovog lipnja, s rekordnim temperaturama u zapadnoj Europi, 65 posto odraslih žalilo se kako su tri ili više sati po noći ostali budni umjesto da spavaju, pokazalo je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji.
Europa: kontinent nesanice
Poremećaji spavanja neizbježna su posljedica duljih i toplijih ljeta koja uzrokuju klimatske promjene. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, pri čemu temperature rastu više nego dvostruko brže od svjetskog prosjeka, pa je postala jedno od najvećih žarišta fenomena nesanice.
Što je najgore, ni noći više ne donose svježinu: u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj jedna je meteorološka postaja u lipnju zabilježila tropsku minimalnu noćnu temperaturu od 29.4 stupnja. Prema organizaciji World Weather Attribution, međunarodnoj znanstvenoj skupini koja analizira utjecaj klime na ekstremne vremenske pojave, ovako ekstremno visoke noćne temperature danas su sto puta vjerojatnije zbog klimatskih promjena.
Jedva se nakupi šest sati sna
Gubitak sna uzrokovan vrućinom tek je posljednjih godina uočen kao važan pokazatelj utjecaja klimatskih promjena na tjelesno i mentalno zdravlje. Međunarodni tim istraživača prikupio je podatke o 165 milijuna noći spavanja gotovo 318 tisuća korisnika uređaja za praćenje sna, koji se nose na tijelu ili postavljaju ispod madraca, kako bi analizirao utjecaj rasta temperatura na san. U radu objavljenom u srpnju pokazali su da kod ljudi, kada noćne temperature porastu s približno 12 na 27 stupnjeva, postoji 40 posto veća vjerojatnost da će spavati manje od šest sati.
Ljudi ne mogu održavati kognitivne sposobnosti, pamćenje ni emocionalnu ravnotežu ako spavaju manje od sedam sati na noć, upozorava Ty Ferguson sa Sveučilišta u Adelaideu u Australiji, koji proučava moguće zdravstvene i društvene posljedice poremećaja spavanja uzrokovanih klimatskim promjenama. Osim što utječe na raspoloženje i pažnju, poremećen san može povećati rizik od dijabetesa, depresije, srčanih bolesti pa čak i pretilosti, sažima Ferguson dobro poznate liječničke nalaze.
Noći više ne donose osvježenje
"San je temeljna fiziološka potreba koja je nužna za funkcioniranje ljudskog imunološkog sustava, mentalno zdravlje i svakodnevnu dobrobit", upozorava Bowen Chu sa Škole za atmosferske znanosti Sveučilišta Nanjing u Kini, jedan od autora studije objavljene u ožujku o mogućim gospodarskim posljedicama postupnog gubitka sna kod djece zbog klimatskih promjena. Za razliku od tradicionalnih istraživanja klimatskih utjecaja, koja su često usmjerena na ekstremne vremenske događaje, proučavanje gubitka sna "omogućuje znanstvenicima da mjere postupne, svakodnevne i kumulativne posljedice porasta temperature okoliša na svakodnevni život i zdravlje ljudi diljem svijeta", kaže nam Chu.
"Temperature noću rastu brže nego danju", upozorava Kelton Minor, izvanredni profesor sa Sveučilišta u Kopenhagenu. Njegov istraživački tim zajedno sa Svjetskim društvom za spavanje pozvao je na osnivanje globalne radne skupine koja bi bolje razumjela i pomogla u pripremi za sve veći manjak sna u toplijem svijetu. Noći postaju toplije djelomično zato što oblaci upijaju toplinu i nakon mraka je vraćaju prema Zemlji, za razliku od dana kada odbijaju Sunčevu svjetlost. Istraživanja pokazuju da se obrasci naoblake mijenjaju na način koji dodatno pojačava globalno zagrijavanje.
"Nesanica neće doći na naslovnicu"
Gubitak sna vjerojatno nije dovoljno istražen u kontekstu posljedica klimatskih promjena jer "ne stvara nekakav dramatičan događaj, nema velik broj žrtava koji bi punio naslovnice niti ostavlja vidljivu štetu", konstatira Kim van Daalen sa Sveučilišta u Cambridgeu, suautorica nedavno objavljenog rada "Gubitak sna u svijetu koji se zagrijava". "Posljedice se gomilaju neprimjetno, iz noći u noć, pa ih je lako previdjeti u izvještavanju koje se uglavnom usredotočuje na smrtne slučajeve i hospitalizacije tijekom toplinskih valova."
Van Daalen isto tako upozorava kako će "gubitak sna povezan s vrućinom vjerojatno dodatno povećati postojeće zdravstvene i društveno-gospodarske nejednakosti." Djeca bi mogla imati više poteškoća s koncentracijom, učenjem i emocionalnim razvojem, dok su starije osobe i ljudi s kroničnim bolestima izloženi većem opterećenju kardiovaskularnog sustava i metabolizma kada spavaju premalo.
Kronični manjak sna: društvene i gospodarske posljedice
Na društvene posljedice upozorava i istraživač iz Kine: "Kronični manjak sna uzrokovan visokim temperaturama povezuje se s nižom produktivnošću rada, slabijom učinkovitošću učenja, mogućim povećanjem broja prometnih nesreća te većim dugoročnim opterećenjem zdravstvenog sustava", rekao je Chu. "Loš san otežava rad, učenje, brigu o drugima i očuvanje zdravlja", dodao je, napominjući da su kućanstva s nižim prihodima izloženija problemu jer žive u slabo prozračenim stanovima ili si ne mogu priuštiti rashladne uređaje.
Prema Minoru, stanovnici siromašnijih zemalja, kao i građani s nižim primanjima u bogatim državama, mogu biti i do tri puta češće žrtve nesanice zbog vrućina. Razlog je slabiji pristup klimatizaciji i drugim sredstvima koja pomažu u zaštiti od vrućine, a nabraja i ekstremne slučajeve: beskućnike koji pokušavaju spavati na ulici, migrante u užarenim šatorima, zatvorenike u pregrijanim zatvorskim ćelijama, dojenčad u prevrućim spavaćim sobama te trudnice i rodilje koje se već ionako bore s nedostatkom sna. Čak i u scenariju u kojem države uspiju potpuno eliminirati emisiju stakleničkih plinova, prilagodba gubitku sna uzrokovanom klimatskim promjenama ostat će nužna još desetljećima, jer će temperaturama trebati dugo vremena da se ponovno snize.
I gradovi se moraju promijeniti
Ferguson može savjetovati ventilatore i klima-uređaje, lakšu i prozračniju posteljinu te bolju toplinsku izolaciju zgrada, ali upozorava i da gradovi hitno moraju smanjiti površine koje akumuliraju toplinu. Prema Chuu, među ključnim strukturnim rješenjima bit će više zelenih površina, materijali koji odbijaju sunčevo zračenje te pasivni sustavi hlađenja u zgradama koji koriste sjenila i omogućuju bolje provjetravanje.
Prilagodba radnog vremena kako bi se izbjegao rad tijekom najjačih toplinskih valova također će biti važan dio mjera kojima se u toplijem svijetu može očuvati dovoljno sna, smatra Chu. Minor ističe da će takva rješenja biti posebno važna u europskim državama poput Njemačke, gdje je uporaba klimatizacijskih uređaja tradicionalno mnogo rjeđa nego, primjerice, u SAD-u ili Australiji. "Oko jedne trećine života provedemo spavajući i već time to zaslužuje da postane prioritet politike zemalja Europe i područje intenzivnih inovacija", smatra profesor sa Sveučilišta u Kopenhagenu.