Foto: Hina, Index, Pixsell/Patrik Maček
JUČERAŠNJI dan pokazao je da je hrvatski državni vrh u priličnom raskoraku, ne samo u unutarnjoj politici, nego i u vanjskoj.
Jučer smo saznali od press službe Kremlja da je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u telefonskom razgovoru čestitala ruskom kolegi Vladimiru Putinu na njegovoj pobjedi na predsjedničkim izborima, četvrtoj po redu, i ponovila poziv u posjet Hrvatskoj "u terminu prihvatljivom za obje strane". Prvi put ga je već pozvala pri posjetu Rusiji, kada se susrela s njim u Sočiju i izrazila želju da se taj posjet dogodi tijekom ove godine.
A kasnije tog istog dana naš premijer Andrej Plenković sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća koje je dogovorilo zajedničku izjavu, u kojoj je dalo do znanja da se "slaže s britanskom vladom da je Rusija vrlo vjerojatno odgovorna za napad u Salisburyju i da nema drugog vjerojatnog objašnjenja". Napad o kojem je riječ pokušaj je ubojstva britansko-ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije, i to teškim nervnim otrovom koji je, prema svjedočanstvima ruskih zviždača, tajno razvijen osamdesetih godina u Sovjetskom Savezu. Skripalovi su i dalje u bolnici u kritičnom stanju i sumnja se da će se ikad oporaviti, a osim njih u bolnici su završila i dvojica britanskih policajaca, dok je veći broj prolaznika zatražio liječničku pomoć.
Plenković: Sve članice pokazale solidarnost s Britanijom
Kolinda ga pozvala u posjet istog dana
Dok nam premijer s ostalim europskim čelnicima formira zajedničku frontu protiv Rusije i dogovara reakciju koja će pokazati Putinu da se ovakvi bezobzirni napadi na tlu EU-a neće tolerirati, predsjednica čestita tom Putinu i poziva ga u posjet. Dapače, bila je prvi zapadni državni lider koji je to učinio, iako su to kasnije napravili i Angela Merkel i Emmanuel Macron.
Kako je moguće da se predsjednica i premijer na tako nesložan način postavljaju prema možda i najvećem problemu s kojim se Europska unija (Velika Britanija je, podsjetimo, i dalje njena članica) ovih dana suočava. Tako očito misli i bivša premijerka Jadranka Kosor koja je na Twitteru jezgrovito komentirala: "Nikad nedefiniranija hrvatska vanjska politika".
A da postoji problem izgleda da je jasno i Plenkoviću. Iako je pokušao umanjiti problematičnost Kolindine čestitke i poziva Putinu, tvrdeći da se radilo o "prigodnom razgovoru nakon njegova reizbora" i "dijelu dogovora" od ranijeg posjeta Sočiju, ipak je dao do znanja da će se naći i razgovarati s njom o tome. "Mi ćemo u ponedjeljak vidjeti, kad se okupi državni vrh, malo o toj temi, kako pokazati solidarnost s Ujedinjenim Kraljevstvom zato što je ovo ozbiljan problem koji ugrožava i krši međunarodno pravo i odgovarajuće konvencije o zabrani kemijskog oružja. Riječ je o ozbiljnom problemu, većina država u ovom trenutku dijeli stav Ujedinjenog Kraljevstva", kazao je Plenković.
Hoće li se naš državni vrh uspjeti ujediniti i solidarizirati s Londonom i Bruxellesom, ili se Kolinda ipak radije "solidarizira" s Putinom, vidjet ćemo u ponedjeljak.