Foto: SOA/FaH
TIJEKOM 2016. godine detektirano je najmanje 7 pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
Najmanje 7 pokušaja kibernetičkih napada
Sigurnosno-obavještajna agencija objavila je javno izvješće za 2017. godinu. U njemu izlaže detaljan pregled sigurnosnih ugroza s kojim se Hrvatska, ali i Europa, suočavaju.
Republika Hrvatska meta je pokušaja prikupljanja podataka u kibernetičkom prostoru.
SOA aktivno sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju državno sponzoriranih kibernetičkih napada pa je tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
Pojas nestabilnosti oko Europe nastavlja generirati sigurnosne izazove. Radi se o području koje se proteže sjevernom Afrikom, Bliskim istokom sve do srednje Azije u kojem postoje brojna krizna žarišta. Iz njih se prema Europi prelijevaju sigurnosni izazovi u vidu masovnih nekontroliranih migracija, ali i prijetnji u vidu terorizma, ekstremizma, proliferacije oružja za masovno uništavanje i regionalnih oružanih sukoba u Siriji, Iraku, Libiji, Jemenu i Ukrajini. U isto vrijeme, posljedice kriznih žarišta očituju se i u porastu organiziranog kriminala i krijumčarenja ljudi, oružja i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem društvenih mreža.
Odnosi između Ruske Federacije i zapadnih država, narušeni nakon izbijanja krize u Ukrajini 2013. godine, nisu se značajno poboljšali, a u pojedinim elementima podsjećaju na odnose iz vremena Hladnog rata. Napetosti u odnosima preslikavaju se na druga područja, uključujući i hrvatsko okruženje.
Rusija i NATO
Rusija nastoji ograničiti daljnje širenje i utjecaj NATO-a i EU-a prema istoku Europe te ojačati svoj utjecaj prema Europi. Napetosti u odnosima rezultirali su sankcijama Zapada protiv Rusije i NATO-ovom jačanju dimenzije kolektivne vojne obrane. Ukrajina je u statusu zamrznutog konflikta, a političko rješenje sukoba još je, unatoč međunarodnim diplomatskim naporima, neizvjesno. Oružani sukobi na Bliskom istoku nastavili su se uz daljnje kompliciranje situacije. U Siriji je nastavljen građanski rat gdje tzv. Islamska država (ISIL) doživljava poraze uz napredovanja
snaga vlade u Damasku potpomognutih Rusijom, Iranom i libanonskim Hezbollahom te kurdsko-arapskih snaga potpomognutih protuterorističkom koalicijom predvođenom SAD-om.
Irak je oslobodio Mosul, najveće uporište ISIL-a. Unatoč porazima, ISIL nastoji proširiti svoj utjecaj i na druga područja, poput Afganistana i jugoistočne Azije. Tursku, članicu NATO-a, je obilježio neuspješni pokušaj vojnog udara i vojna intervencija u Siriji.
Rivalstvo globalnih i regionalnih sila na području Bliskog istoka izaziva dodatne tenzije, uz produbljivanje jaza između muslimana sunita i šijita, odnosno država u kojima dominiraju pojedine
zajednice. Sjevernu Afriku obilježavaju nestabilnosti uz oružane sukobe u Libiji i protuterorističke napore u Egiptu. Rezultat toga su migracije, gospodarsko nazadovanje i teroristički napadi koji
dodatno umanjuju prilike za gospodarski oporavak tih država.
Svijet se nalazi i pred izazovom daljnjeg širenja nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništavanje, što izaziva globalne napetosti i prijepore. Terorizam je i dalje jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti građana u Europi. Iako je ISIL zadnjih godina bio dominantan
svojim dosegom i terorističkim napadima, Al Qaida je i dalje aktivna, posebno u Africi, Jemenu i središnjoj Aziji (Pakistanu) te i dalje planira napade na europske i ostale zapadne ciljeve.
Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti. U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka.
Masovna migracija
Masovni ulazak migranata u Europu nastavio se, iako je priljev preko tzv. balkanske rute uvelike smanjen. Zbog brojnih uzroka migracijski pritisak prema Europi će se nastaviti, pri čemu su
odredišta migranata ponajprije razvijene države zapadne i sjeverne Europe.
Dugoročni izazov za europska društva vezan uz masovne migracije jest integracijski potencijal tih društava i izbjegavanje stvaranja zatvorenih i izoliranih useljeničkih zajednica koje bi bile
pogodne za jačanje ekstremizma, kriminala i siromaštva među useljenicima te razvijanje negativnih stavova prema europskim vrijednostima i posljedičnog terorizma. Pitanja poput odnosa prema migracijama, kriznim žarištima, energetskoj sigurnosti, uz gospodarska pitanja, postala su izazov
u formuliranju zajedničkih europskih politika. EU je prošle godine obilježila referendumska odluka o izlasku Velike Britanije iz Unije.
Transnacionalni sigurnosni izazovi su sve izraženiji. Sve veće oslanjanje na moderne informatičke i komunikacijske tehnologije povećava ranjivost od kibernetičkih (cyber) prijetnji. Primjerice, sve su izraženije aktivnosti povezane s korištenjem tzv. dark weba na kojem se odvijaju brojne kriminalne transakcije uz korištenje virtualnih valuta.
Klimatske promjene imaju sve snažnije posljedice po prirodu, gospodarstvo ali i sigurnost. Klimatske promjene uzrokuju nestašice vode i hrane, prirodne katastrofe, gospodarske teškoće, političke i društvene sukobe kao i migracije stanovništva. Hrvatsko jugoistočno susjedstvo i dalje obilježava nestabilnost.
Jugoistočno susjedstvo
Obilježja država jugoistočnog susjedstva i dalje su slabe institucije, unutarnja politička previranja, brojna neriješena etnička i nacionalna pitanja, nedovoljan gospodarski rast, korupcija i nezaposlenost. Većina država jugoistočnog susjedstva je i dalje bez zamjetnog napretka u unutarnjoj političkoj konsolidaciji.
Ovaj prostor suočava se sa zastojem u provedbi reformi i priključenju euroatlantskim integracijama. Primanje Crne Gore u članstvo u NATO-u ipak pokazuje nastavak euroatlantske perspektive za države susjedstva.
Iako je euroatlantski utjecaj i dalje najveći, globalna rivalstva preslikavaju se i na ovom području. Najočitiji primjer je spriječeni pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 16. listopada 2016., s ciljem
destabilizacije Crne Gore na dan parlamentarnih izbora, a uoči ulaska Crne Gore u NATO. U Crnoj Gori se za taj pokušaj vodi sudski postupak protiv 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana.
Države jugoistočnog susjedstva suočene su i s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je osobito izraženo jačanje radikalnog islamizma. Nastavljena je pojava velikosrpskog
ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokušaji kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih
uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilački karakter.
O ekstremizmu
Nastavljena je pojava da ekstremni pojedinci iskorištavaju nezadovoljstvo dijela navijačkih skupina stanjem u hrvatskom sportu za izazivanje incidenata i nereda tijekom i izvan sportskih natjecanja.
Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.
U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne
predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou.
Cijeli dokument možete pročitati u nastavku.
Javno-izvjesce-2017-SOA by Index.hr on Scribd