DANAS se u Zagrebu održao treći prosvjed dostavljača Wolta, ovoga puta u centru grada, najprije na Trgu bana Jelačića, a zatim na Markovom trgu. Ponovili su svoje ključne zahtjeve, podizanje naknade za 30 posto, ukidanje posrednika između njih i Wolta, odnosno agregatora, te mijenjanje određenih stavki u izmjenama Zakona o radu i u novom Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.
Predstavnici inicijative dostavljača sastali su se s ministrom rada Marinom Piletićem i drugim dužnosnicima iz Ministarstva. U izjavama nakon sastanka izrazili su zadovoljstvo jer su predstavnici vlade saslušali njihove probleme te su za sljedeći tjedan dogovorili novi sastanak, kojem će prisustvovati i druge digitalne platforme.
"Mi smo ovdje primljeni s puno većim respektom nego što smo primljeni kod svog šatro-poslodavca. Stvarno su nas lijepo primili i saslušali, uzeli su naše prijedloge", poručio je nakon sastanka predstavnik Inicijative dostavljača Wolta Silvio Šimić.
Vlada najavila vlastitu aplikaciju
Zadovoljni su i jer su postigli dogovor o ukidanju dostupnosti platformi od 0 do 24, što znači da Wolt neće moći kontaktirati dostavljače u vremenu u kojem ne rade. No i dalje ostaje problem agregatora, odnosno kompanija koje posreduju između Wolta i dostavljača, a koje Ministarstvo trenutno prepoznaje kao njihove poslodavce umjesto Wolta.
Također su rekli da je vlada najavila izradu vlastite aplikacije kojom će nadzirati rad digitalnih platformi. "Vlada sad radi svoju aplikaciju koja će pratiti svaku narudžbu koja ide preko Wolta, Glova, Bolta i ostalih digitalnih platformi. Loše je što će aplikacija uključiti agregatore. Mi smo protiv agregatora", rekli su iz Wolta.
Na prosvjedu smo razgovarali s dostavljačima te generalnim direktorom Wolta za Hrvatsku.
"Zakon ne štiti radnike"
"Očekujemo da vlada shvati da zakon koji je napisala ne štiti radnike ništa više nego što smo bili zaštićeni do sada. Ovaj zakon još više amnestira platformu od bilo kakve odgovornosti", rekao je jedan od dostavljača iz Inicijative dostavljača Wolta, Luka.
Neki su dostavljači bili na sastanku koji je organizirao Wolt i rekli su da je problematično jedino ograničenje radnih sati na 40 sati tjedno. Luka kaže da se općenito radi o eksploatiranju te da su problemi veći, a ističe smanjenje naknade za dostavu, inflaciju i to da rade isto radno vrijeme za manje novaca.
"Nekad mjesečno zaradimo 500 eura"
"Woltova uprava je izašla s informacijom da mi imamo 7.5 eura bruto satnicu. Na 40 sati to ispada 1300 eura, bez da vam agregator uzme 5 do 10 posto, bez da si platite doprinose, bez da imate bolovanje, bez da vam itko plaća benzin i amortizaciju vozila. Dakle, ta računica više nije između 900 i 1100 eura, niti blizu", kaže Luka.
Kaže da je to posao ponude i potražnje. "Može vam se dogoditi da je lijep dan i vi imate dvije dostave po satu, a znamo koliko plaćaju po dostavi, 1.83 za bicikliste i 1.90 eura za motorna vozila. Kada je kiša, kada su opasni uvjeti, tada možete zaraditi puno više. Prosjek je 7.5 eura bruto na sat, minus svi troškovi koje imate. To ovisi o milijun faktora, nekada vam ostane 500 eura na mjesec", navodi.
"Ako ne mogu platiti radnika, onda nemaju što poslovati"
Iz finske podružnice Wolta, odakle je aplikacija i pokrenuta, više su puta isticali da bi dostavljači, kada bi ih Wolt izravno zapošljavao, izgubili fleksibilnost u radu. Više ne bi sami birali kada će raditi, nego bi imali fiksno određene smjene koje moraju ispuniti. Također, ne bi mogli sami birati vozila jer bi Wolt preferirao određenu vrstu, najvjerojatnije bicikle i električna vozila.
Smanjile bi se i naknade jer dostavljači više ne bi dobivali bruto, nego neto iznos, a broj vozača smanjio bi se za trećinu ili četvrtinu. Pitali smo Luku bi li oni na to pristali.
"Ako takve multimilijunske kompanije kažu da ne mogu platiti radnika, a ovo što ste sad rekli znači upravo to, onda nemaju što poslovati. Ako nam daju vozilo, plate benzin i bolovanje, plate godišnji, daju vozilo, naravno da će nam satnica pasti. Ali sa 7.5 eura bruto ljudi ne mogu živjeti. Zato se bore za sebe, da rade više od 40 ili 60 sati tjedno, jer to nije dovoljno po plaćama koje sad daju", kaže.
Dodaje da od vlade očekuju da mijenja zakon iz korijena, da makne agregatore te da platforme preuzmu odgovornost jer trenutno nisu odgovorne ni za što.
Indijac: Stranci dobivaju drugačije ugovore
Razgovarali smo i s Vasisthom Girijem iz Indije, koji u Hrvatskoj živi posljednjih 10 godina. Kaže da kao dostavljač za Wolt radi tri mjeseca, a da je prije dvije godine radio za Bolt. Kaže da je među dostavljačima općenito uvriježeno mišljenje da je bolje raditi za Wolt, no dodaje da su se sada i ovdje javili problemi. Na pitanje radi li on na drugačiji, manje povoljan ugovor nego njegovi hrvatski kolege, kaže da on nema taj problem jer je u Hrvatskoj već dugo, ali da ga ostali stranci imaju.
"Očekujem da Wolt uzme u obzir naše nezadovoljstvo, podigne satnice za 30 posto, kao što tražimo, i da makne posrednike. Razumijem za strance, dolaze na ugovor iz strane zemlje, no što je s ljudima koji žive ovdje?" Na pitanje bi li sam otvorio obrt i radio izravno za Wolt, ako bi mu kompanija pružila mogućnost, kaže da bi. "Problem je u posrednicima, tu sve odlazi u krivo", kaže.
Direktor: Nije istina da je pala aplikacija
"Dok gledamo brojke, oko 4000 radnika unutar platformskog rada, danas je ovdje na Markovu trgu bilo nešto manje od 100 ljudi. Tri glavna zahtjeva su promjene unutar zakona, mi kao Wolt podržavamo uređenje platformskog rada, drugo je 30 posto povećanje plaće, što je neodrživo i ugrozilo bi poslovanje i ukidanje agregatora, gdje nama odgovara da oni preuzmu dio koordinacije na sebe, a mi se fokusiramo core biznisom koji je razvoj aplikacije i podrška prema korisnicima", govori nam direktor Wolta.
Komentirao je i navode da se Woltova aplikacija srušila u nekim gradovima. Rekao je kako to nije točno i da su operativni u svim gradovima.
"Puno je nerazumijevanja u javnosti, što je greška Wolta jer nismo dovoljno dobro objasnili što je platformski rad i što je gig economy. Dakle, to je jedan novi oblik rada koji se pojavio 2008. te 2009. godine, kada su ljudi tražili dodatni izvor prihoda za vrijeme krize. Mi sada radimo to da reguliramo dio platformskog rada, a regulacija je išla u okviru zakona koji postoji, a to je da je agregator poslodavac. Mi smo platforma koja pruža uslugu da partner dostavljač radi putem partner-firme. Dat ću vam paralelu, imate spremačicu koja radi u osnovnoj školi, koja je zaposlenik servisa za čišćenje. Škola joj govori što treba očistiti, oni plaćaju partner-firmi koja plaća čistačice", navodi Šušnjara.