Jedan od prioriteta vanjske politike pod njegovim vodstvom, kazao je Drašković, bit će i dobrosusjedska suradnja, u svjetlu koje treba promatrati i aktualne tužbe Srbije i Crne Gore protiv zemalja NATO-a koje su bombardirale tadašnju SR Jugoslaviju 1999. godine, ali i tužbe za genocid koje su protiv Srbije i Crne Gore Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu podnijele Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
"Ukoliko i Bosna i Hercegovina i Hrvatska, a i Srbija i Crna Gora, ističu jednodušnu potrebu najboljih međusobnih odnosa i pomirenja, zajedničkog hoda u EU, onda ne vidim kako se dobri odnosi mogu raditi na tužbama i kontratužbama, pa ne vidim ni kako mi možemo u Partnerstvo za mir ako se tužimo sa zemljama SAD i EU . Činit ću najviše što mogu s vodećim ljudima u NATO-u, EU, Sarajevu i Zagrebu, da svi povučemo svoje tužbe", kazao je Drašković, naglašavajući da će razgovarati sa svima - i s liderima Albanaca na Kosovu - jer ne vjeruje da narodi u regiji žele pomirenje graditi na tužbama.