Država konobarima uzima novac od napojnica. Što mislite o tome?

Ilustracija: Borna Filić/PIXSELL

UGOSTITELJI iz Nina i Zadra žele uvesti zakonske kriterije za plaćanje napojnica jer tvrde da konobari u sezoni izgube i do 20.000 kuna.

Gotovo 80 posto gostiju u Hrvatskoj račune u restoranima plaća karticom, a kad se odluče dati konobaru napojnicu, dolazi do problema.

Iako je država dozvolila napojnice kod kartičnog plaćanja, ninski i zadarski ugostitelji kažu to ne funkcionira.

"Tehnički je moguće provući karticu i ukucati u nju određeni iznos, ali zakonski nije regulirano kako to isplatiti tom konobaru čija je ta manča", tvrdi Oleg Glavan, suvlasnik jednog restorana u Ninu.

Ugostitelji su poslali upit Poreznoj upravi i Obrtničkoj komori na primjeru napojnice od 100 kuna, na što su dobili odgovor:

"To znači da ste dobili napojnicu u iznosu od 80,00 kn + PDV. Od ovih 80 kuna, kada ih na kraju mjeseca svom zaposleniku svedete na neto (platite pripadajuće poreze, prirez porezu i doprinose), zaposlenik će dobiti cca 40,00 kn."

Žele poštenje

Ugostitelji od države traže poštenije rješenje, piše Dnevnik.hr.

"I bilo bi izvedivo na kraju mjeseca svakom konobaru manču koju je dobio taj mjesec isplatiti na plaći", napominje Glavan.

"Za tu manču je zaslužan konobar, on je dao dodanu vrijednost tim ljudima, oni su to prepoznali i htjeli su čovjeka nagraditi", ističe Marijan Jurišić, suvlasnik jednog ninskog restorana.

"Jer manča nije oporeziva jednako kao što milodar u crkvi nije oporeziv", govori Jurišić.

Napojnica u gotovini ipak nije oporeziva. Na nju se mora posebno paziti jer iznos u blagajni mora biti jednak onome u novčaniku. Kada bi se poštenije regulirale napojnice i kod kartičnog plaćanja koje iz godine u godinu sve više raste, ugostitelji su sigurni da bi sve bilo bolje.

"Više ne bismo imali bojazan ima li viška novca u novčanicima ili nema", navodi Stipe Knežević, predsjednik Ceha ugostitelja iz Zadra. Porezni stručnjak Vlado Brkanić tvrdi da bi se ovo pitanje trebalo riješiti unutar Zakona o porezu na dohodak.

"Kojim bi se svote do nekog limita smatrale neoporezivim primicima, kad su to nagrade, koje daju kupci, korisnici i tako dalje, za dobru uslugu i slično", ističe Brkanić.

Pročitajte više