Državljanstva BiH odreklo se više od 76.000 ljudi

Foto: 123rf

VIŠE od 76 tisuća osoba odreklo se državljanstva Bosne i Hercegovine i to nakon što je okončan rat u toj zemlji a najveći broj njih to je učinio u proteklih desetak godina trajno se odlučivši svoj život nastaviti drugdje, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH koje u srijedu prenosi sarajevski "Dnevni avaz".

Prema službenim evidencijama državljanstva BiH - koja prema rezultatima posljednjeg popisa ima nešto više od 3,5 milijuna stanovnika - od 1996. godine do danas odreklo se točno odreklo 76.065 osoba.

Statistika pokazuje kako je riječ o godišnjem prosjeku od oko tri i pol tisuće onih koji se odluče trajno vratiti putovnicu BiH a to čine uglavnom kako bi na zakonit način stekli državljanstvo neke druge zemlje. Čini se i kako je interes za odricanje od državljanstva sve veći jer je samo u prvih šest mjeseci ove godine takav zahtjev nadležnim tijelima podnijelo više od 2.100 osoba dok je prošle godine njih 4.417 završilo postupak raskidanja formalnih veza s državom u kojoj su rođeni.

U proteklih deset godina državljanstva BiH odrekla se 41 tisuća osoba. 

Dvojno državljanstvo

BiH do sada ima potpisane ugovore o dvojnom državljanstvu samo s Hrvatskom, Srbijom i Švedskom, a zemlje poput Njemačke u kojima živi najveći broj iseljenika iz BiH postavljaju vrlo rigorozne uvjete za stjecanje vlastitog državljanstva uvjetujući to odricanjem od drugih državljanstava.

Pri podnošenju zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH zainteresirani uglavnom navode kao to čine da bi uz njemačko stekli i državljanstva Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke ali i Srbije, Hrvatske te Crne Gore.

Brisanje iz državljanstva se naplaćuje

Iako su pristojbe koje plaćaju kako bi ih izbrisali iz matičnih knjiga u BiH "paprene" za lokalne uvjete ni to nije razlog koji bi smanjio zanimanje za odricanje od državljanstva.

Ta pristojba u načelu iznosi 800 konvertibilnih maraka odnosno 400 eura no ako je razlog podnošenja zahtjeva stjecanje državljanstva neke od zemalja s područja bivše Jugoslavije onda se plaća iznos od 200 KM odnosno 100 eura.