Foto: Hina
"PROŠLA su tri i pol mjeseca od stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju. Većina banaka koje su davale kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima još uvijek spava zimski san. Većina dužnika nije potpisala nove ugovore ili dopune ugovora u Zakonom zadanom roku, već isključivo samo izjave o prihvaćanju konverzije", upozoravaju iz udruge kreditnih dužnika Kreda.
Uskoro istječe mjera fiksnog tečaja franka na 6,39 kuna
Dužnicima dodatni problem predstavlja i to što krajem siječnja istječe mjera "zamrzavanja" tečaja švicarskog franka. Naime Vlada je odredila da dužnici s kreditima u švicarskim francima plaćaju svoje rate po tečaju od 6,39 kuna za franak. Prema tečajnoj listi HNB-a trenutni tečaj je 7 kuna za švicarski franak, te ako Vlada ne produlji odluku o fiksiraniom tečaju, izračun prelazi na tržišni tečaj.
"25.1.2016. ističe mjera zamrznutog tečaja 6,39. Ako Vlada ne donese mjeru daljnjeg fiksiranja tečaja franka, dužnici koji još nisu imali mogućnost konvertirati kredite iz švicarskog franka u eurske, plaćati će veće anuitete. Dužnici Hypo banke javljaju da im se već sada ne računaju rate po zaštićenom tečaju. U bankama u kojima se anuiteti naplaćuju po zamrznutom tečaju, ali se ipak knjiže po trenutnom, nejasno je hoće li se nastala razlika pripisati glavnici", navode iz Krede.
"Što radi guverner Vujčić?"
Udruga Kreda poriziva guvernera Vujčića, za kojeg tvrde da ne radi svoj posao, a za izračune konverzija kredita koje su dužnici dobili od banaka tvrde da su kriminalni.
"Gdje je i što radi Hrvatska narodna banka i guverner Vujčić? Hoće li se situacija razvijati na način da će banke zavlačiti potpisivanje aneksa ugovora do formiranja nove Vlade i formiranja kvoruma sudaca Ustavnog suda? Ili će banke ipak, iako su već u prekršaju, poštovati zakonske odredbe?
Nakon pregleda dostavljenih izračuna konverzije, KREDA - Udruga kreditnih dužnika može samo konstatirati da je kriminalan. Korištene kamatne stope su samovoljno određene od strane banaka, naravno na štetu dužnika. KREDA-Udruga kreditnih dužnika je javno objavila ponudu jedne od banaka u kojoj je jasno vidljivo da je dužnicima zaračunavala i do gotovo 2% veću kamatnu stopu u odnosu na stvarnu. Usprkos javnoj objavi dokumenta i prigovora oštećenih i još jednom prevarenih dužnika, banka je slala odbijenicu na prigovor.
Dužnici koji jesu izvršili konverziju nisu izjednačeni s ostalim dužnicima po pitanju prava na tužbu za jednostranu promjenu kamatnih stopa. Naime, presudom Vrhovnog suda jednostrana promjena kamatnih stopa je proglašena ništetnom. Svaki dužnik ima pravo potraživati sudskim putem od banke povrat nezakonito stečenih sredstava jednostranim promjenama kamatnih stopa. Dužnici koji su konvertirali kredit u aneksu ugovora o konverziji potpisuju promjene kamatnih stopa u euru po jasno naznačenim periodima što se tumači kao pristanak na svaku pojedinačnu kamatnu stopu jer su ih tako taksativno nabrojane i potpisali", navode iz Krede.
Dužnici Raiffeisen zadruga i dalje u problemima
Kreda upozorava i na probleme dužnika Raiffeisen zadruga. Kako navode iz krede, njihovi ugovori su proglašeni ništetnima, no na kraju je ispalo da se zakon ne može retroaktivno primjenjivati.
"Pomaka na bolje nema ni za žrtve austrijskih Raiffeisen Zadruga, iako su zakonom njihovi ugovori proglašeni ništetnima. Usprkos navedenoj zakonskoj odredbi, takvi ugovori još uvijek nisu poništeni pod izlikom da odredba ne može djelovati retoraktivno. U tom slučaju, očito je da je Zakon služio samo u predizborne svrhe jer ukoliko se ne mogu poništiti postojeći ugovori s RBA zadrugama, odredba je potpuno besmislena i nepotrebna", kažu iz Krede.
"Zašto dužnici sami moraju reagirati na propuste?"
Dužnici su nezadovoljni što, kako kažu, na svaki propust moraju sami regairati, umjesto da to čini HNB.
"Zašto na svaki propust, izvrgavanje zakona, nepravilnost mora prvo reagirati udruga? Na ove evidentne razlike i nedostatke u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju je bio dužan upozoriti HNB kao regulator poslovanja na financijskom tržištu Republike Hrvatske. Da živimo u uređenoj državi u kojoj narodna banka djeluje u skladu sa svojim zakonskim ovlastima i dužnostima, tada bi HNB dostavio kamatne stope i za određene banke bi izračuni zasigurno drugačije izgledali. Hrvatska narodna banka sa cijelom vojskom zaposlenika može, ali nema volje raditi svoj posao.
Kod donošenja zakonske mjere ograničavanja kamatne stope na 3,23% , u roku kraćem od mjesec dana izračunali su prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na kredite u iznosu od 4,62% i tu stopu umanjili su za 30%. Stoga zahtijevamo od HNBa da u roku od 30 dana objavi kretanje kamatnih stopa po svim kreditima (CHF,EUR,HRK) od 2004. do danas jer HNB to očito može", navode iz Krede.
Kreda optužuje HNB da štiti nezakonito poslovanje banaka, te daju podršku monetarnim reformama za koje se zalaže Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, koji je i jedan od čelnika MOST-a.
"HNB ignorira nezakonito poslovanje banaka"
"HNB ignorira nezakonito poslovanje banaka, a dužnike upućuju na preskupe i preduge privatne parnice. Potpuno svjesna da banke krše mnoge odredbe zakona, HNB bankarima daje krila u neetičkom postupanju jer godinama služi kao produžena ruka Hrvatskoj udruzi banaka, umjesto da bude regulator.
Na inertnost HNBa kontinuirano upozorava stručni suradnik KREDE – profesor Ivan Lovrinović. Profesori Lovrinović i Jakovčević se posljednjih pet godina bave problemom švicarskog franka i javno su stali u obranu oštećenih dužnika. Stoga ni ne čude intenzivni napadi na profesora Lovrinovića koji zagovara monetarne reforme kojima bi se stalo na kraj dugogodišnjem pogodovanju bankarskom sektoru. Naravno, takve reforme bi zaljuljale mnoge udobne fotelje u HNB - u pa je profesor dirnuo u osinjak što je rezultiralo napadima koje oštro osuđujemo", navode iz Krede.