U prijedlogu se preporuča da se sadašnja načela EU-a prema regiji zapadnog Balkana obogate mjerama, odnosno programima, koji su se u dosadašnjem procesu proširenja EU pokazali uspješnima, te se ističe da će se na taj način kvalitetnije ispuniti krajnji cilj a to je ulazak zemalja zapadnog Balkana u punopravno članstvo Unije.
EK također ističe da će Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP), trenutačni okvir za odnose s regijom, i dalje biti osnova za politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora), ali će taj Proces dobiti "nove dimenzije dodatnim elementima koji su se pokazali uspješnima s kandidatima za članstvo EU-a".
"Zemljovid Europske unije neće biti završen sve dok se na njemu ne budu nalazile i zemlje zapadnog Balkana. Predstoji još veliki posao. Reforme gospodarstva, upravljanja državom, demokracije u regiji i dalje ostaju najveći izazovi - zajedno sa stalnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala", kazao je povjerenik za vanjske odnose Chris Patten, ističući kako EK želi zemljama regije dokazati kako ih stvarno želi uključiti u svoje članstvo.
Europska komisija predlaže pojačavanje PSP-a kroz konkretne mjere: uvođenjem partnerstva za europske integracije, pojačavanjem potpore izgradnji institucija, poboljšavanjem političke suradnje, pomoći u gospodarskom razvoju, izgradnji vladavine prava, poboljšanjem suradnje u područjima pravosuđa i unutarnjih poslova, te proširenjem mogućnosti da zemlje zapadnog Balkana sudjeluju u relevantnim programima Unije te jačanjem regionalne suradnje i demokracije.
Partnerstvo za europske integracije trebalo bi izdvojiti prioritete djelovanja za pripremu integracije zemalja zapadnog Balkana u EU. Ono će pripremati godišnja izvješća kako bi se odredili dugoročni i kratkoročni ciljevi, a ti bi se prioriteti trebali odraziti i na financijsku pomoć EU-a. Od zemalja koje će sudjelovati u tom partnerstvu očekuje se da razviju svoj plan djelovanja s određenim vremenskim okvirima.
Govoreći o većoj pomoći za razvoj institucija, EK ističe da se ta pomoć treba povećati zemljama zapadnog Balkana, ističući da su neki od tih programa ("twinning programi") već počeli djelovati u Albaniji i Hrvatskoj, a trebali bi se proširiti i na ostale zemlje regije.
Ured za razmjenu informacija o tehničkoj pomoći (TAIEX), koji je dio strategije za pružanje ciljane tehničke pomoći zemljama kandidatima da razviju svoje sustave u skladu sa zakonodavstvom EU-a, trebao bi početi djelovati i u zemljama zapadnog Balkana.
Što se tiče zakonodavstva, pravosuđa i unutarnjih poslova; EK predlaže razvoj dijaloga sa zemljama u regiji, kako bi se odredili ciljevi, posebice u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Nadalje, predlaže se proširenje suradnje u relevantnim programima EU-a, što bi uključivalo i obrazovne programe, te pojačavanje regionalne suradnje i demokracije.
"Trebalo bi ohrabriti zemlje zapadnog Balkana da pojačaju regionalnu suradnju i da razviju konkretne oblike suradnje u područjima poput parlamentarne suradnje, povratka izbjeglica, trgovine i ulaganja, energije, transporta i infrastrukture", kaže se na kraju priopćenja Europske komisije. EK je izrazila nadu da će taj prijedlog novih odnosa EU i zemalja zapadnog Balkana pridonijeti uspjehu summita Unije i zemalja regije koji će se održati 21. lipnja u Solunu.
(Hina) nab ps