"Pomoć koju nam nudi Europska komisija je normativna i ona će nam pomoći u dizajniranju zakona", rekla je Obradović Mazal.
Cilj nam je ovim novim zakonom, kazala je hrvatska pregovaračica, usvojiti u potpunosti tražene pravne standarde.
Prema njenim riječima, paralelno s radom na novom zakonu, Hrvatska će morati čvršće raditi i na edukaciji, kako obveznika Zakona o javnoj nabavi, tako i privatnog sektora.
Od provedbenih tijela Hrvatska već ima Ured za javnu nabavu koji je odgovoran za niz ključnih zadaća koje se odnose na primjenu Zakona o javnoj nabavi, te Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave koja se bavi žalbenim postupcima te postupcima preispitivanja.
Obradović Mazal je pojasnila da je Hrvatska već dopunama postojećeg Zakona o javnoj nabavi preuzela veliki dio odredbi iz europskih direktiva 17 i 18, a već strože primjenjuje Zakon o javnim nabavama i ispod najnižeg vrijednosnog praga, koji je 20.000 kuna, za što je Komisija pohvalila Zagreb.
"Preostaje nam još unijeti dijelove direktiva koje se tiču postupaka do i iznad vrijednosnih pragova, ali i preuzimanje zajedničkog rječnika javne nabave kako bi svi ponuditelji imali jasne definicije za to područje", istaknula je Obradović Mazal.
Također, dodala je, moramo završiti radove na transparentnosti i dostupnosti natječajne dokumentacije što je moguće ostvariti uvođenjem elektroničke dokumentacije.
Što se tiče Zakona o koncesijama, Obradović Mazal je rekla da Komisija nije zadovoljna postojećim hrvatskim zakonom, jer on ne zadovoljava razinu EU ali je ponudila pomoć i za to područje.
Naime, u EU ne postoji direktiva za koncesije, nego Zelena knjiga koja regulira taj segment.
Hrvatski Zakon o koncesijama potječe iz 1992. godine i uz njega postoji još 14 posebnih zakona vezanih za to područje.
Taj zakon treba modernizirati i prilagoditi važećoj dobroj praksi u EU, rekla je Obradović Mazal.
Hrvatska je prvu fazu screeninga za javne nabave održala 7. studenog zajedno s Turskom. Poglavlje javnih nabava zapravo je dio poglavlja o slobodi kretanja roba, ali je EU neka složenija poglavlja podijelila na više dijelova kako bi se lakše pregovaralo.