Stižu optimistične prognoze Europske komisije: rast će nam kupovna moć i plaće, a rast cijena trebao bi konačno usporiti. Hrvatskoj u ovoj godini komisija predviđa rast BDP-a od 3,2 posto, a u idućoj 2,9 posto.
Veći rast BDP-a u Europskoj uniji imat će Malta, Danska, Irska i Poljska.
Što se tiče inflacije - cijene bi konačno mogle usporiti i to do 2026. godine na 2 posto. Veću inflaciju imat će Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Estonija i Bugarska.
"Hrvatska će i dalje imati jednu solidnu stopu rasta, no ona će ipak biti niža. Među glavnim razlozima zašto bi ona trebala biti niža je i dalje vrlo slab oporavak u Euro području zbog carinskih ratova. Ono što također očekujemo u narednom razdoblju je slabljenje fiskalnog impulsa od strane države nakon svih ovih izbora koje smo imali zadnje dvije godine.
Dakle, javna bi potrošnja trebala imati manji obol po pitanju pokretanja rasta. Što se tiče tržišta rada, ono bi u Hrvatskoj i dalje trebalo ostati relativno robusno budući da rast zaposlenosti od oko tri posto je značajno veći u odnosu na 0,5 posto na istoku Europe", rekao je za RTL glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić.
"Plaće bi ove godine trebale rasti oko 8,5 posto što je i dalje među najvećim stopama rasta među članicama EU. To dolazi nakon prošle godine kada je Hrvatska bila apsolutni rekorder prema realnom povećanju medijalnog dohotka od čak 22 posto", kazao je Stojić.
Kada govorimo o inflaciji, ona bi trebala do 2026. biti na oko dva posto. Je li to izgledno?
"U osnovnom scenariju bi se inflacija trebala smanjivati, odnosno njena godišnja stopa bi trebala usporavati i u sljedećim godinama - tamo u 2026. prema 2,5 posto. Međutim, treba biti svjestan da svi rizici po pitanju inflacije nisu još zanemarivi.
Carinski ratovi i rekonfiguracija globalnih lanaca vrijednosti će utjecati na rast uvoznih cijena. Znamo da Hrvatska puno toga uvozi, a u Hrvatskoj je i dalje snažan rast plaća na pomolu, pogotovo ako ga stavimo u odnosu na rast, odnosno razinu produktivnosti.
On je značajno viši i zapravo ako ne bude pomaka u produktivnosti gospodarstva, onda bi se toliki rast primanja zaposlenih zapravo mogao obiti o glavu kao inflacija", upozorio je Stojić.