NA izlazu smo iz 2021., a nije nestao nijedan ekonomski problem s kojim smo ušli u godinu, dapače, svijet i Hrvatska dobili su nove probleme. Covid-19 je još tu, problemi sa svjetskom trgovinom se nastavljaju, kriptovalute su još uvijek novost o kojoj razmišljaju države i financijska tržišta, nedostaje mikročipova, a antipandemijske mjere još lebde kao prijetnja oporavku ekonomije. Na te ozbiljne probleme nadodani su rast cijena nafte i plina, inflacija, valovi otkaza i manjkovi radne snage.
Ali neka se svijet brine oko svega toga, mi u Hrvatskoj smo navikli da iz godine u godinu nema rješenja za stare probleme dok istodobno dolaze novi. Ako se itko može prilagoditi stanju nagomilavanja problema i nemogućnosti njihova rješavanja, onda su to građani RH.
Promjena napokon dolazi
Ali ipak nije sve tako crno po pitanju Hrvatske. Ako se pogleda cijela 2021., onda je primjetan jedan važan trend, trend kojem se Hrvatska već tri desetljeća uspješno opire: odumiranje starih industrija i starih načina poslovanja te nastanak novih industrija utemeljenih na novim tehnologijama i poslovnim modelima. Hrvatska se napokon priključuje ostatku svijeta u 21. stoljeću, a napušta stare uzdanice gospodarskog modela koje nam, iskreno rečeno, i nisu donijele neku sreću.
Da podsjetimo ipak na surovu stvarnost. Hrvatska je druga najsiromašnija država EU koju su zadnjih desetljeća pretekle sve zemlje Nove Europe osim Bugarske, javni sektor je još uvijek jedan od najneefikasnijih u EU, mirovinski sustav je neodrživ, zdravstveni ne može normalno vraćati dugove, a od uspostave normalnog pravosudnog sustava već se odustalo.
Nije se Hrvatska htjela uključiti u 21. st., još uvijek se politika i cijelo društvo opiru te pokušavaju čuvati stare zablude koje je sadašnji predsjednik jednom prilikom opisao kao "naš način života". Hrvatsku je u 21. stoljeće uguralo, praktički na silu, nekoliko entuzijasta i čudaka koji su, umjesto da uspiju u normalnoj državi, odabrali donkihotovsku borbu s državom i društvom koji su čvrsto odlučili polagano propadati.
Realno, Hrvatska se nije puno pomaknula. BDP će na kraju 2021. biti otprilike na razini 2019., a tada je bio tek neznatno iznad 2008. Više od jednog desetljeća stagnacije. Dok su drugi napredovali i rasli, Hrvatska je tapkala na mjestu provodeći promašene politike, društvene zablude i ekonomske rituale u koje se čak i nakon tog izgubljenog desetljeća još uvijek mnogi kunu.
Koji su ekonomski događaji obilježili 2021.?
Otvoren LNG terminal na Krku
Većini ljudi u Hrvatskoj otvaranje LNG terminala na Krku u siječnju nije predstavljalo ništa važno, ali radilo se o dosta važnom projektu, čemu svjedoči i to da je EU sufinancirala pola vrijednosti projekta u iznosu većem od 100 milijuna eura. Osim što je diverzifikacija opskrbe energentima od gospodarske, ali i geopolitičke važnosti, Hrvatska je dobila mogućnost da bude jedno od energetskih čvorišta EU, a ne slijepo crijevo.
Skoro ukinute obvezne članarine za HGK
Većina oporbe u saboru ujedinila se oko zahtjeva za ukidanje obavezne članarine HGK. Reformu je HDZ ipak zaustavio uz pomoć sindikalista Ribića i HSLS-a. Iako je HGK samo jedna od velikog broja nepotrebnih institucija koje ne rade svoj posao i služe samo za uhljebljivanje političkih kadrova, ukidanje obavezne članarine jednom širokom političkom i javnom akcijom bilo bi simbolični čin mijenjanja Hrvatske.
Ipak, javni pritisak je bio toliko jak da će se od 1. siječnja 2022. ukinuti obvezne članarine za većinu poduzetnika, ali HGK će nastaviti funkcionirati kao do sada. Potvrda toga je reizbor Luke Burilovića, ponosnog vlasnika diplome privatnog fakulteta u Banjoj Luci, za predsjednika.
Propale dvije od tri šećerane u Hrvatskoj
Prvi nagovještaj da će 2021. biti u znaku propadanja starog i nastajanja novog je gašenje dviju od tri šećerane u Hrvatskoj početkom godine. Razlog propasti je taj što je EU 2017. ukinula kvote za šećer, a to je dovelo do pada cijene šećera u EU.
Mnoge šećerane su propale diljem EU još i prije ukidanja kvota. Znalo se za ukidanje kvota još 2006., ali izgleda da ni cijelo desetljeće nije bilo dovoljno hrvatskim šećeranama da se pripreme na ukidanje te protekcionističke politike.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je pozvala trgovačke lance da podignu cijenu šećera jer je sadašnja cijena preniska.
Rimac preuzima Bugatti
Prvo veliko iznenađenje u 2021., zapravo jedno od najvećih iznenađenja od nezavisnosti Hrvatske. Hrvatski Rimac Automobili i francuski Bugatti spajaju se u novu kompaniju Rimac Bugatti sa sjedištem u Hrvatskoj. Malo tko je prije nekoliko godina mogao predvidjeti da će Hrvatska imati svjetskog proizvođača luksuznih automobila na električni pogon, a vjerojatno nikome nije bilo na umu da bi taj hrvatski proizvođač mogao preuzeti jednog od etabliranih brendova luksuznih automobila kao što je Bugatti.
S tim je povezana i gradnja cijelog novog kampusa u Svetoj Nedelji vrijednog 200 milijuna eura, gdje će biti središte nove kompanije u kojem će raditi 2500 ljudi. Ova vijest je sama po sebi dovoljna da ulije nadu i najvećim skepticima po pitanju gospodarskog razvoja Hrvatske u budućnosti, a kako je godina prolazila tako su dolazile nove vijesti i novi poslovni uspjesi mladih visokotehnoloških kompanija iz Hrvatske koje su unatoč domaćem okruženju uspjele ostvarivati goleme uspjehe.
Predstavljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) od 2021. do 2026. godine sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49.08 milijardi kuna. To je osnova za dobivanje novca iz EU fondova i programa. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti. Ukupan iznos sredstava je čak 12% BDP-a Hrvatske u 2020. godini, što je predstavljeno kao uspjeh, ali jedini razlog je taj da je Hrvatska jedan od najnerazvijenijih dijelova EU i istodobno jedan od najpogođenijih ekonomskim posljedicama pandemije covida-19.
Nakon objave Plana brzo su se pojavile kritike zbog toga što je fokusiran na javni sektor, a malo se pozornosti pridalo privatnom. Osnova razvoja Hrvatske 2026. su fondovi i sredstva EU te upumpavanje sredstava u reformu javnog sektora i infrastrukturne projekte, što ne gradi osnovu za dugoročni razvoj. Sami utjecaj na rast BDP-a brzo pada nakon treće godine.
Propala državna tvornica košulja Orljava
Iako ju je država krajem 2020. nudila za jednu kunu, nitko nije htio kupiti državnu tvornicu košulja Orljavu. Čak i oni koji se kunu u kvalitetu tih košulja i golemi "know-how" koji postoji u njoj, procijenili da se ne isplati održavati truli ostatak socijalizma koji je desetljećima uništavao politički postavljen menadžment.
Zombi-kompanije kao Orljava držane su na životu zbog kupovanja socijalnog mira i uhljebljivanja politički podobnog kadra. Naravno, propast jednog državnog zombija ne znači da su takve pojave nestale, ali je korak u pravom smjeru. Uostalom, što država u 21. st. ima raditi u proizvodnji odjevnih predmeta?
IT agencija Five prodana za 250 milijuna kuna
Agencija Five, koja se bavi raznim softverskim rješenjima, prodana je Endavi, jednoj od najvećih svjetskih grupacija za razvoj softverskih rješenja sa 7500 zaposlenih diljem svijeta, za 250 milijuna kuna. Five se bavi razvojem web i mobilnih aplikacija i internetskih stranica te nudi usluge savjetovanja pri razvoju proizvoda. Nakon prodaje svi prijašnji kapaciteti ostaju u Hrvatskoj, a otvaraju se nove razvojne mogućnosti.
Spojen Pelješki most
Krajem srpnja spojen je Pelješki most, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u hrvatskoj povijesti. Most je financiran sredstvima EU, a gradila ga je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, podružnica kineske državne kompanije China Communications Construction.
Iako se cijeli problem kopnenog prijevoza mogao riješiti dogovorom s BiH, zbog političke i društvene situacije u susjednoj državi to nije bilo moguće. Spojen je teritorij Hrvatske, što je ujedno i teritorij EU, pa ima i geostrateški značaj. Sigurno će pomoći u revitalizaciji Pelješca te daljnjem razvoju turizma i poljoprivrede.
Ledo prodan za 615 milijuna eura
Fortenova grupa, nekadašnji Agrokor, prodala je Ledo tvrtki Nomad Foods iz Ujedinjenog Kraljevstva. Time se nastavlja raščišćavanje nereda koji je Ivica Todorić ostavio u nekadašnjem Agrokoru, a nastavljen je državnim spašavanjem tog koncerna posebnim zakonom, tzv. Lex Agrokorom. Vlasnici novog koncerna Fortenova su američki fondovi i ruske banke, koji nemaju interesa u zadržavanju vlasništva, pa čiste grupaciju od dijelova koji nisu povezani uz središnju djelatnost u svrhu buduće prodaje.
Prodaja Leda je samo dio te strategije, a sami Ledo, koji osim Hrvatske ima pogone u Srbiji i BiH, postat će važna kompanija u sastavu Nomad Foodsa i dio njihove strategije širenja poslovanja. Cijena od 615 milijuna eura je više nego zadovoljavajuća jer je prije nekoliko godina Nestle za Ledo nudio 450 milijuna eura, a Podravka 350 milijuna.
Propao Brodarski institut
Propast Brodarskog instituta nakon 70 godina postojanja ne iznenađuje. Godinama se zna da institut posluje s problemima, a nijedan pokušaj restrukturiranja i promjene vodstva to nije promijenio. 2015. je institut dobio i kredit HBOR-a, 2018. je izbjegnut stečaj u zadnji tren, a tvrtka iz Slovačke, NTE Development Grupa, odnosno njezina hrvatska podružnica SE Constructions, pokušavala je kupiti Brodarski, ali su je blokirali iz upravljačkih tijela Brodarskog instituta, CERP-a i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, zbog čega su najavili tužbu Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskoj komisiji.
Cijela priča o propasti Brodarskog instituta je duga i komplicirana, ali neodoljivo podsjeća na propast brojnih drugih državnih kompanija kojima upravlja politika. Postoje opravdane sumnje na to da je uzrok propasti Brodarskog, osim nesposobnosti politički kadrovirane uprave, pokušaj preuzimanja vrijednih nekretnina i zemljišta u Novom Zagrebu. Samo još jedna priča o tome kako politika upravlja državnim kompanijama.
Infobip se širi, akvizirao vodeće kompanije u SAD-u i Irskoj
Infobip je nastavio širenje na američko tržište započeto preuzimanjem OpenMarket s kraja 2020. od približno 300 milijuna američkih dolara i krajem 2021. sklapa kupoprodajni ugovor o preuzimanju američke kompanije Peerless Network sa sjedištem u Chicagu. Peerless pokriva 93 posto populacije u SAD-u, ima više od 4500 interkonekcija u 49 američkih država, s prometom od devet milijardi minuta mjesečno u više od 200 tržišta. Infobip je 2021. preuzeo i jednog od najvećih svjetskih pružatelja SMS firewall usluge, irski Anam Technologies.
Za nastavak širenja je osigurano kreditno financiranje u iznosu od 500 milijuna američkih dolara, a financijski savjetnik u transakciji bio je Morgan Stanley, svjetski lider u uslugama financijskog savjetovanja.
Hrvatski javni dug eksplodirao
Javni dug Hrvatske je krajem srpnja iznosio rekordne 344.3 milijarde kuna, što je za 18.9 milijardi ili 5.8 posto više nego krajem srpnja prošle godine. Time prelazi 87% BDP-a iako se očekuje blago smanjivanje udjela u BDP-u do kraja godine zbog rasta ukupnog BDP-a.
Hrvatska je s obzirom na stupanj razvoja relativno jako zadužena, a iako se postupno razduživala, mjereno udjelom u BDP-u, fiskalni zahtjevi tijekom covid-19 pandemije usporedno s oštrim padom BDP-a su izbrisali sav dugogodišnji trud u smjeru smanjivanja relativnog udjela javnog duga u BDP-u, tj. njegovog zadržavanja na stabilnoj razini u apsolutnom iznosu. Povratkom rasta BDP-a će se opet polako smanjivati, ali bez ozbiljnijih mjera štednje Hrvatska će ostati jako zadužena država s obzirom na stupanj razvoja.
Inflacija 4.8%
Iako su središnje banke SAD-a, EU i UK-a tvrdile kako je rast inflacije samo prijelazna pojava, do kraja godine je postalo jasno kako taj stav treba revidirati, što su i učinile, pa najavljuju nastavak visoke inflacije i u 2022. Hrvatska malo kaska za rastom inflacije u svijetu, ali podatak o 4.8% inflacije na godišnjoj razini u studenome najavio je da ne može proći neokrznuta.
Zbog velike povezanosti gospodarstava s EU sva inflatorna kretanja cijena se prelijevaju i na Hrvatsku, ali HNB nema dovoljno jake mehanizme da se sam bori protiv inflacije. S eurom ili bez eura, Hrvatska je sasvim vezana za sudbinu EU i realno više ovisi o tome što će napraviti ECB nego HNB. Rast cijena će se nastaviti i u 2022., a ostaje vidjeti kada će monetarne vlasti EU i Hrvatske krenuti u borbu protiv njega.
Nada u bolju budućnost
Usprkos činjenici da Hrvatska u 2021. nije riješila strukturne probleme, kao ni prijašnjih 30 godina, nadu pobuđuju mladi poduzetnici i entuzijasti koji ostvaruju značajne uspjehe u svjetskim okvirima, ne samo domaćim. Do sada je postalo jasno da se građani RH ne mogu osloniti na političare i javni sektor kao uzdanice bolje budućnosti, nego bolje sutra moraju ostvariti vlastitim snagama, vlastitom inicijativom i voljom. Unatoč korumpiranim političarima, nesposobnom javnom sektoru, destimulativnoj društvenoj klimi i svim preprekama koje im stoje na putu, hrvatski poduzetnici ostvaruju zavidne uspjehe i svoju zemlju uvode u 21. stoljeće.
Borba za bolju budućnost je na svima nama, svakome pojedinačno. Građani RH trebaju već jednom napustiti stare zablude i ugodne laži kojima je zadnja tri desetljeća uništavana budućnost zemlje. To će dovesti do konačnog, iako zakašnjelog, ulaska u 21. stoljeće i u Hrvatskoj izgraditi društvo koje privlači najbolje od onoga što svijet ima za ponuditi umjesto da gubi građane zbog iseljavanja kao do sada.