Europska komisija odgodila je predstavljanje novog paketa sankcija protiv Moskve dok ne obavi konzultacije s partnerima iz skupine G7 o budućnosti gornje granice cijena ruske nafte.
Prijedlog je veleposlanicima trebao biti predstavljen u petak, no to je odgođeno za početak sljedećeg tjedna, potvrdilo je za Euronews nekoliko dužnosnika i diplomata.
Među idejama koje se razmatraju je i potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promijenilo dosadašnji pristup, piše Euronews.
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi tvrtkama iz Europske unije pružanje bilo kakvih usluga, poput osiguranja, prijevoza ili pristupa lukama, plovilima koja prevoze rusku sirovu naftu ili naftne derivate. Do sada je EU dopuštao takve usluge, ali isključivo za tankere koji su poštovali gornju granicu cijena skupine G7, mehanizam koji je na snazi od prosinca 2022. godine.
Ta je gornja granica nedavno prilagođena na 44.10 dolara po barelu kako bi odražavala tržišne trendove i pojačala pritisak na rusko ratno gospodarstvo. Dinamičnu granicu cijena primjenjuju EU, Ujedinjena Kraljevina, Kanada i Japan, dok su Sjedinjene Države zadržale izvornu razinu od 60 dolara po barelu.
Ako bi EU uveo potpunu zabranu pomorskih usluga, gornja granica cijena praktički bi prestala vrijediti na području Unije. Tvrtkama bi bilo zabranjeno servisirati sva ruska plovila bez iznimke, neovisno o tome prodaju li naftu iznad ili ispod cjenovnog limita. Finska i Švedska smatraju da bi takva zabrana donijela višestruke koristi: značajno bi povećala troškove ruskom naftnom sektoru, bila bi jednostavnija za provedbu i suzbila bi korištenje krivotvorenih dokumenata, kojima se Moskva često služi za zaobilaženje sankcija.
Ipak, napuštanje mehanizma ograničenja cijena moglo bi biti problematično za neke države članice, osobito ako druge zemlje skupine G7 ne prihvate tu inicijativu. Za svaku odluku o sankcijama potrebna je jednoglasnost svih 27 članica.
Bruxelles nastoji uskladiti svoje poteze s Bijelom kućom, koja je u listopadu sankcionirala dvije najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil, nakon neuspjeha planiranog sastanka predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina.
Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Washingtona imale su eksteritorijalni učinak i prisilile Moskvu da svoju naftu tipa Ural prodaje uz veći popust. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi novi udarac ruskim prihodima od energenata.
Međutim, Trumpova administracija oklijeva s izmjenama gornje granice cijena. Prošle godine bila je jedina članica G7 koja je odbila prelazak na dinamički mehanizam.
Dodatni faktor su i pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje vodi Washington, a koji su dosad postigli ograničen napredak. Nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora u Abu Dhabiju, Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile ponovno uspostaviti vojni dijalog na visokoj razini, prvi put u više od četiri godine.
"Vidjet ćemo u kojem će smjeru ići mirovni pregovori", rekao je američki ministar financija Scott Bessent, napominjući kako Washington "razmatra" dodatne kaznene mjere.
Osim mjera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sljedeći paket sankcija EU proširiti crnu listu plovila takozvane "flote u sjeni" i subjekata za koje se sumnja da pomažu Moskvi u nabavi zabranjenih proizvoda, s posebnim naglaskom na Kinu. Prema pisanju Bloomberga, paket bi mogao uključivati i zabranu uvoza ruskog iridija, rodija, platine i bakra.
Bruxelles želi odobriti dvadeseti paket sankcija do 24. veljače, na četvrtu godišnjicu početka rata. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa trebali bi na taj dan otputovati u Ukrajinu kako bi potvrdili daljnju potporu Europske unije.
"Vidjet ćemo kada će točno biti ispunjeni svi uvjeti za usvajanje, no mogu potvrditi da se posljednjih dana intenzivno radilo na dvadesetom paketu sankcija", izjavio je u petak poslijepodne glasnogovornik Komisije. "Mogli bismo ga očekivati vrlo brzo."