EUROPSKA komisija zadržala je raniju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva od 3.4 posto i povećala procjenu stope inflacije na 8.2 posto, dok se na razini cijele EU očekuje znatno sporiji rast BDP-a i ubrzanje inflacije.
Europska komisija u četvrtak je objavila ljetne ekonomske prognoze u kojima predviđa rast hrvatskog gospodarstva 3.4 posto, jednako kao i u prethodnim proljetnim prognozama objavljenim 16. svibnja. Što se tiče procjene rasta BDP-a za sljedeću godinu, Komisija je blago smanjila prognozu s tri na 2.9 posto.
U eurozoni se ove godine predviđa rast od 2.6 posto, a sljedeće godine 1.4 posto. U cijeloj Uniji predviđa se rast od 2.7 posto ove godine i 1.5 posto sljedeće godine. Komisija procjenjuje da će inflacija u Hrvatskoj ove godine ubrzati na 8.2 posto, dok je u svibnju u proljetnim prognozama izišla s procjenom od 6.1 posto. Za sljedeću godinu Komisija predviđa znatno usporavanje inflacije u Hrvatskoj na 3.6 posto.
U eurozoni se procjenjuje da će inflacija ove godine dosegnuti stopu od 7.6 posto, a iduće godine pasti na 4 posto. Na razini cijele Europske unije Komisija očekuje inflaciju od 8.3 posto, a sljedeće godine 4.6 posto.
Rizici
Rizici za ove prognoze gospodarskih aktivnosti i inflacije uvelike ovise o razvoju rata u Ukrajinu, a posebice o njegovim implikacijama na opskrbu Europe plinom. Nova poskupljenja plina mogla bi dodatno potaknuti inflaciju i prigušiti rast, ističe Komisija. “Ukupno gledajući, gospodarstvo EU nastavit će rasti, ali znatno sporije nego što se očekivalo u proljetnim ekonomskim prognozama”, navodi Komisija.
Ostvarilo se puno potencijalnih negativnih rizika iz prethodnih prognoza. Ruska agresija na Ukrajinu dodatno je povećala pritisak na rast cijena energije i hrane. To potiče globalne inflatorne pritiske, smanjuje kupovnu moć kućanstava i izaziva brže monetarne odgovore nego što se ranije pretpostavljalo. Na usporavanje rasta utječe kineska politika nulte stope zaraze covidom-19 te usporavanje rasta u SAD-u, navodi Komisija.
Gospodarstvo EU i dalje je posebno osjetljivo na kretanja na energetskim tržištima zbog visoke ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, a usporavanje globalnog rasta smanjuje vanjsku potražnju.
Zamah od snažnog rasta prošle godine i rast veći od očekivanog u prvom kvartalu ove godine pogurat će BDP u EU i ove godine, ali se očekuje će u ostatku godine biti prigušen, bez obzira na obećavajući ljetni turizam, navodi Komisija.