To je značajna korekcija u odnosu na prethodne prognoze kada se za ovu godinu očekivao rast od 1,4 posto, a za 2015. je zadnja prognoza bila 1,1 posto.
Također, predviđa se da bi se stopa rasta u eurozoni, koja je prošle godine iznosila 1,6 posto, ove godine trebala povisiti na 1,7 posto, a 2017. na 1,9 posto.
Na razini cijele EU-u gospodarski bi rast ove godine prema predviđanjima trebao ostati stabilan, na 1,9 posto, a iduće godine porasti na 2,0 posto.
Porast proračunskih prihoda zbog iznadočekivanog gospodarskog rasta smanjila su deficit opće države u 2015., pa se očekuje da je prošle godine iznosio 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. godini.
Rast BDP-a ublažio je rast javnog duga pa se procjenjuje da je zaduženost prošle godine umjereno porasla, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015.
Ipak očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u nastaviti rasti. Prema prognozama bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u sljedećoj 87,4 posto BDP-a.
No sadašnja procjena je ipak blaža u odnosu na jesenske prognoze, kada se očekivalo da će krajem 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Najveći rast BDP-a u 2016. trebala bi imati Irska, od 4,5 posto, a iza nje je Rumunjska s rastom od 4,2 posto.
Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim zemljama jer se rast veći od tri posto očekuje u Poljskoj, Slovačkoj, i Latviji.
Pad gospodarstva ove godine trebala bi imati jedino Grčka i to 0,7 posto.