PREDSJEDNICA Europske komisije Ursula von der Leyen je danas u Bruxellesu predstavila prijedlog novog višegodišnjeg budžeta Europske unije (koji se službeno naziva Višegodišnji financijski okvir - VFO), čiji je dio i poseban fond s predloženim sredstvima od 750 milijardi eura, koji bi članice trebao spasiti od gospodarske krize koja dolazi nakon pandemije koronavirusa. Budžet se odnosi na razdoblje od 2021. do 2027. godine.
"EK danas predlaže novi instrument za oporavak, pod imenom EU nove generacije, u okviru revidiranog dugoročnog proračuna. Ukupno će ovaj europski plan za oporavak osigurati 1850 milijardi eura za pokretanje našeg gospodarstva i napretka Europe", rekla je Von der Leyen.
Zaduživanje uz zajedničko jamstvo članica
Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg budžeta za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta odnosno fonda za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ovo je ključni moment prijedloga predsjednice Europske komisije jer prvi put predviđa zajedničko zaduživanje članica EU odnosno to da će EU garantirati za zajmove svojih članica.
O tome se žestoko raspravljalo tijekom krize eurozone, no prijedlog europskih obveznica na kraju nije prošao zbog protivljenja Njemačke. Pandemija koronavirusa je očito omekšala njemačke stavove pa je baš kancelarka Angela Merkel u duetu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom prva iznijela prijedlog o zajedničkom fondu za pomoć gospodarstvima članica i tako utabala put i zaduživanju članica uz jamstvo EU.
Povećanje europskog budžeta
Još jedan važan dio prijedloga je podizanje gornje granice vlastitih sredstava europskog proračuna odnosno proračunskih prihoda. Riječ je o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje proračuna. Trenutačno je na snazi odluka o najvišoj gornjoj granici od 1,23 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok je VFO za razdoblje od 2014. do 2020. dogovoren u visini od 1 posto BND-a.
Ta razlika poslužit će kao jamstvo za zaduživanje na tržištima kapitala, odnosno za instrument za oporavak i otpornost.
Slijede napeti pregovori u Europskom vijeću
Sada slijedi nekoliko tjedana žestokih pregovora među liderima članica Unije, koje moraju jednoglasno odobriti predloženi budžet. Za pretpostaviti je da će biti raznih otpora i kompromisa, no teško je zamisliti da će prijedlog koji je iznijela Von der Leyen biti izmasakriran. Lideri EU su svjesni da budućnost Unije ovisi o tome kako će ona pomoći svojim članicama u dolazećoj ekonomskoj krizi.
“Ovo je odlučni trenutak za EU. Ono što je započelo s malim virusom koji nitko nije mogao vidjeti postalo je toliko velika ekonomska kriza da je se ne može previdjeti”, rekla je predsjednica EK na predstavljanju pred novinarima.
Četiri države članice su već izrazile skepsu
Von der Leyen je naročito naglašavala da će članice EU za pomoć imati dotacije u iznosu od 500 milijardi eura te povoljne zajmove u iznosu od 250 milijardi, što je ključno i za Hrvatsku, čija će ekonomska situacija ove i sljedeće godine itekako ovisiti o sredstvima iz Bruxellesa.
Europsko vijeće će se u sljedećim tjednima morati dogovoriti oko nekih detalja prijedloga Komisije, primjerice na koji način stvoriti nove prihode za budžet EU, a kao jedna od ideja koje su spominju je i digitalni porez.
Treba napomenuti da su i prije objave prijedloga ovog velikog europskog budžeta, kao i posebnog fonda za spas ekonomije, četiri bogatije članice izrazile skepsu prema takvom pristupu. To su Nizozemska, Austrija, Švedska i Danska, kojima se ne sviđa ideja da cijela EU garantira za međunarodno zaduživanje pojedinih članica.