Odluka španjolske vlade da legalizira status za oko 500.000 migranata bez dokumenata izazvala je oštre kritike u Bruxellesu, rekli su za Euronews dužnosnici Europske unije pod uvjetom anonimnosti. Europska komisija izrazila je duboku zabrinutost da bi ovaj potez mogao biti u suprotnosti s trenutnom politikom Unije.
Nova uredba, objavljena krajem siječnja, odnosi se na osobe koje su u Španjolsku ušle prije 31. prosinca 2025. godine. Da bi ostvarili pravo na legalizaciju, migranti bez dokumenata moraju dokazati da u Španjolskoj žive najmanje pet mjeseci ili da su zatražili azil prije kraja 2025. godine.
Prema novim pravilima, dobit će jednogodišnju boravišnu dozvolu i pravo na rad u bilo kojem sektoru u cijeloj zemlji. Ministrica za migracije Elma Saiz izjavila je za španjolsku javnu televiziju RTVE da je cilj vlade time ojačati "gospodarski rast i socijalnu koheziju".
Potez vlade premijera Pedra Sáncheza naišao je na neodobravanje u Bruxellesu. "To nije u skladu s duhom Europske unije po pitanju migracija", rekao je jedan od dužnosnika EU za Euronews. Drugi je istaknuo kako masovna legalizacija riskira slanje poruke suprotne onoj koju EU trenutno komunicira izvan Europe kako bi odvratila neregularne migracije.
Prema izvorima u Bruxellesu, jedna od glavnih briga je mogućnost da bi migranti s novim statusom mogli putovati Europom do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana. Postoji bojazan da bi neki od njih mogli pokušati naseliti se u drugim zemljama EU bez dozvole.
Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner o ovom će se pitanju obratiti Europskom parlamentu u utorak poslijepodne, tijekom rasprave pod nazivom "Španjolska politika masovne legalizacije i njezin utjecaj na schengensko područje i migracijsku politiku EU-a".
Zanimljivo je da Brunner, upitan o španjolskoj odluci u siječnju, nije iznio ocjenu, rekavši da je to u nadležnosti svake države. Čini se da je španjolski potez u suprotnosti s nastojanjima većine drugih europskih zemalja da smanje pristup međunarodnoj zaštiti za državljane zemalja izvan EU i povećaju broj povrataka u zemlje podrijetla.
Najnovije zakonodavstvo EU također je usmjereno na odvraćanje ilegalnih migracija usvajanjem strože politike azila, u nadi da će se povećati stopa protjerivanja neregularnih migranata.
Promjena koncepta "treće sigurne zemlje" proširuje okolnosti pod kojima se zahtjev za azil može odbiti kao nedopušten, omogućujući državama članicama da deportiraju tražitelje azila u treće zemlje s kojima nemaju nikakve veze.
Prvi popis "sigurnih zemalja podrijetla" za potrebe azila, koji uključuje Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis, kao i sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU osim Ukrajine, ubrzat će postupak azila. Zahtjevi migranata iz tih zemalja obrađivat će se po ubrzanom postupku. Očekuje se da će Parlament obje ove zakonodavne promjene konačno odobriti u utorak.
Još jedan zakon koji je predložila Komisija, takozvana "uredba o povratku", omogućit će deportaciju neregularnih migranata u treće zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, pod uvjetom da postoje bilateralni sporazumi sa zemljama EU.
Dosljedan dio Pakta o migracijama i azilu, odobrenog u prethodnom mandatu i koji je sada u fazi provedbe, usredotočen je na procedure na granicama i njihovo digitalno upravljanje, kao i na usklađivanje pravila za sve vanjske schengenske granice.
Organizacije civilnog društva, uključujući Amnesty International, Save the Children i Human Rights Watch, više su puta osudile EU zbog smanjenja pristupa azilu i zanemarivanja zaštite ljudskih prava u graničnim procedurama.