Haški program, koji se nastavlja na raniji program usvojen na Europskom vijeću u Tampereu 1999., predviđa uspostavu zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Ministri 25 zemalja članica nisu se, međutim, u ponedjeljak uspjeli dogovoriti o tome da se odluke u politici azila i useljavanja donose kvalificiranom većinom, zajedno s Europskim parlamentom, počevši od 1. travnja 2005. godine i to prvenstveno zbog protivljenja Njemačke.
To je jedno od posljednjih spornih pitanja koje treba riješiti do summita EU-a 4. i 5. studenoga u Bruxellesu, koji bi trebao potvrditi program, rekla je nizozemska ministrica za useljavanje Rita Verdonk.
Velika Britanija, Danska i Irska izborile su se u postojećim europskim ugovorima za klauzulu o izuzeću u području europske politike u pravosuđu (tzv. "opt-out").
"U Sporazumu iz Amsterdama prije sedam godina, osigurali smo apsolutno pravo da sami biramo koje europske propise o azilu i imigraciji želimo", rekao je britanski premijer Tony Blair. "Ako na njih ne pristanemo, oni se na nas ne odnose", objasnio je.
Haški program predviđa uspostavu zajedničkog Europskog ureda za azil i zajedničku obradu zahtjeva za azil unutar i izvan EU-a, što bi Komisija trebala još razraditi.
Do 1. svibnja 2005. bit će osnovana zajednička pogranična agencija te snage za brzo djelovanje koje će se brinuti za nadzor vanjskih granica Unije.
O eventualnom osnivanju Europskog korpusa pograničnih čuvara raspravljat će summit EU-a u studenome.
(Hina) xzt ysv