ŠEFOVI država ili vlada 25 zemalja Europske unije (EU), okupljeni u Bruxellesu, postigli su u subotu u ranim jutarnjim satima dogovor oko novog europskog proračuna za razdoblje od 2007. do 2013., objavilo je britansko predsjedništvo EU-a.
"Postigli smo dogovor o financijskoj perspektivi za razdoblje od 2007. do 2013.", objavio je na konferenciji za novinare britanski premijer Tony Blair, čija zemlja do 31. prosinca predsjeda EU-om.
Dogovor je ocijenio velikim uspjehom koji će omogućiti izgradnju moderne Europe. "Ovo je dogovor koji omogućuje Europi da krene naprijed... omogućuje nam da dokažemo svoju solidarnost", rekao je.
Blair je ključnim istaknuo dogovor o financiranju prošlogodišnjeg proširenja EU za deset novih članica, što smatra "ulaganjem koje će koristiti svima".
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dogovor je ocijenio "važnim signalom za Europu" i izrazio zadovoljstvo što je Unija izbjegla financijsku paralizu.
Barroso je također čestitao Velikoj Britaniji na "vrlo uspješnom predsjedništvu" EU-om.
Podsjetivši da su za vrijeme britanskog predsjedništva otvoreni pristupni pregovori s Turskom i Hrvatskom, Barroso je čestitao Blairu na "dobro obavljenom poslu".
Europski čelnici dogovorili su da će novi dugoročni proračunski okvir za razdoblje od 2007. do 2013. iznositi 1,045 posto BDP-a EU 27 (25 plus Bugarska i Rumunjska), što iznosi ukupno 862,3 milijardi eura.
Britanija je također pristala smanjiti svoj rabat u idućem sedmogodišnjem razdoblju za 10,5 milijardi eura kako bi pomogla novim zemljama članicama.
Konačni dogovor uključuje i poziv Europskoj komisiji da obavi reviziju svih europskih prihoda i rashoda, uključujući Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), na koju odlazi više od 40 posto europskog proračuna, te 2008./09. o rezultatima podnese izvješće.
Europsko vijeće podržalo je i uspostavu posebnog globalizacijskog fonda za pomoć radnicima koji zbog strukturnih reformi ostanu bez posla. Fond neće biti dio Financijske perspektive, a maksimalno će moći raspolagati s 500 milijuna eura na godinu.
Europski proračun kompromisno je rješenje
Kompromisno rješenje predviđa ukupni proračun od 862,3 milijarda eura, što predstavlja 1,045 posto europskog BDP-a.
To je oko 13 milijarda eura više od ranijeg britanskog prijedloga, no manje od prijedloga prijašnjeg predsjedatelja Luksemburga, koji je u lipnju neuspješno predlagao 871,5 milijardi eura.
London je pristao na smanjenje svog kontroverznog rabata za 10,5 milijarda eura u idućih sedam godina kako bi pridonio financiranju troškova prošlogodišnjeg proširenja Europske unije.
Rabat, koji je prošle godine iznosio 5,3 milijarda eura, rast će i dalje, no neće doseći 7,7 milijarda eura godišnje, koliko bi prosješno iznosio bez reforme. Smanjivanje rabata započet će 2009. godine.
Nizozemska, neto-uplatitelj, osigurala je smanjenje svojih uplata u europski proračun za milijardu eura godišnje, Austrija za 600 milijuna eura, a Njemačka za 300 milijuna eura.
Novim zemljama članicama vraćeno je 5,3 milijarda eura pomoći za regije. Velika Britanija predložila je, naime, u odbačenom prijedlogu od srijede da se sredstva za regionalnu pomoć smanje za čak 12,3 milijarda eura.
Poljska, najveća nova članica, dobila je dodatnih 2,3 milijarda eura.
Slovačkoj, Litvi i Bugarskoj obećano je više od 1,4 milijarda eura za zatvaranje starih nuklearnih elektrana sovjetske proizvodnje.
Dogovoreno je također da će Europska komisija provesti temeljitu reviziju europskog proračuna, uključujući britanski rabat i Zajedničku poljoprivredu politiku (CAP) i 2008./09. o rezultatima podnijeti izvješće.