Europski parlament odbio prijedlog Marijane Petir da se surogatstvo osudi kao oblik trgovine ljudima

Foto: FaH

ODBOR za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta nije prihvatio prijedlog hrvatske eurozastupnice Marijane Petir da se surogatstvo osudi kao oblik trgovine ljudima iako je Europski parlament u rezoluciji usvojenoj na plenarnoj sjednici u prosincu prošle godine osudio surogatstvo i pozvao na njegovu zabranu.

Zastpnica Petir podnijela je, naime, s kolegama ovom Odboru, čija je stalna članica, amandmane na nacrt izvješća o provedbi Direktive 2011/36/EU od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti njezinih žrtava iz rodne perspektive, tražeći da se surogatstvo osudi kao dio trgovine ljudima – ženama i djecom, priopćio je ured zastupnice.

Petir je u amandmanima, slijedeći osudu surogatstva koju je Parlament već podržao u prosincu prošle godine u svojoj Rezoluciji o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu i politici EU u tom području, tražila da se i u ovo izvješće unese isto, već usvojeno stajalište Parlamenta, a kojim se jasno osuđuje korištenje ljudskog tijela za financijske svrhe te se apelira na potpunu zabranu surogatstva.

Članak 115. te rezolucije „osuđuje praksu surogatstva koja potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba i smatra da praksu gestacijskog surogatstva koja uključuje reprodukcijsko iskorištavanje i korištenje ljudskog tijela za financijske i druge dobitke, osobito kod ranjivih žena iz zemalja u razvoju, treba zabraniti te se njome treba hitno pozabaviti u okviru instrumenata ljudskih prava“.

„Rasprava se odvijala u okviru Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova koji nije prihvatio amandmane što je apsurd jer je većina u Odboru išla protiv onog što je Parlament već usvojio i naložio da se tom temom hitno pozabavi u okviru instrumenata ljudskih prava što ova direktiva svakako jest“, objasnila je Petir za Hinu.

„U tom Odboru većinu čine lijevo i liberalno orijentirane zastupnice, čije je poimanje ljudskih prava usmjereno kao što često imamo priliku vidjeti tako da pojedinim skupinama daju nadnaravna prava dok drugim ne omogućavaju niti pravo na život. Bit će zanimljivo pratiti raspravu na plenarnoj sjednici“, kaže Petir.

„Svaka zemlja na svijetu osuđuje trgovinu ljudima, zašto bi bilo drugačije kada je u pitanju surogatstvo?“, kazala je Petir u raspravi na Odboru u ponedjeljak, smatrajući da se surogatstvo nimalo ne razlikuje od trgovine ljudima jer ono u svojoj biti jest kupoprodajni ugovor koji djecu tretira kao robu koja se kupuje i prodaje, a žensko tijelo i ženine reproduktivne funkcije daje u najam.

Petir je podsjetila i kako je Odbor za socijalna pitanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prije mjesec dana glasovao protiv izvješća koje bi dozvolilo surogatstvo na razini Europe te je naglasila kako postoji jasna tendencija sverastućeg protivljenja surogatstvu.

"Nema razlike između altruističnog i komercijalnog surogatstva"

Istaknula je i kako ne postoji razlika između altruističnog surogatstva i onog komercijalnog.

„Altruistično surogatstvo razlikuje se od komercijalnog isključivo po tome što majka službeno ne prima naknadu. Međutim, liječnici i odvjetnici su plaćeni za svoje usluge, a i surogat majke često dobivaju neki oblik kompenzacije u znak zahvalnosti“, kazala je Petir, zaključivši kako se razlika između ova dva oblika surogatstva na kraju svodi samo na to hoće li naknada biti oporeziva ili ne.

Altruistično surogatstvo je, naime, dozvoljeno u nekim državama članicama EU poput Irske, Danske, Belgije i Velike Britanije.

No, Petir upozorava da je upravo na primjerima tih država vidljivo da nakon legalizacije slijedi komercijalizacija te kako su građani iz država članica EU-a u kojima je altruistično surogatstvo dozvoljeno najveći kupci djece na međunarodnom surogat tržištu.

Kao primjer je navela Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je od ozakonjenja altruističnog surogatstva broj djece rođene međunarodnim komercijalnim surogatstvom narastao do 200 posto u zadnjih nekoliko godina.


U Švedskoj, u kojoj je surogatstvo zabranjeno, ne postoji zakon koji bi građanima Švedske branio da koriste surogat majke izvan granica svoje zemlje. Vlada je razmatrala pitanje legalizacije surogatstva, čemu su se usprotivile švedske organizacije za prava žena upozoravajući da surogat majčinstvo predstavlja oblik trgovine ljudima.

Petir praksu surogatstva smatra neprihvatljivom u bilo kojem obliku te apelira da se ovoj praksi ne pripisuju nikakvi idealizirani atributi, već da ju se prizna kao iskorištavanje žena i trgovinu ljudima.

Odbor za prva žena i ravnopravnost spolova usvojio je amandmane zastupnice Petir u kojima se cjelokupan tekst izvješća poziva na konvencije u kojima je trgovina djecom izričito zabranjena, no samu trgovinu djecom u praksi surogat majčinstava zastupnici nisu osudili, navodi se u priopćenju.

 

Pročitajte više