Evo koliko bi trebao trajati vojni rok. Postoji novi plan za one s prizivom savjesti

Foto: Hina

U Ministarstvu obrane bruse se detalji nove vojne obuke koja bi, možda i prije nego što se očekivalo, trebala zamijeniti nekadašnji vojni rok koji je suspendiran još 2008. godine. 

Kako doznajemo iz dobro obaviještenih izvora, u MORH-u se definiraju posljednji detalji tri zasebna prijedloga nove vojne obuke. Tri prijedloga u suštini definiraju tri različita trajanja vojnog roka i ishode koji bi se trebali njime postići i tek kada se odluči za jedan od tri prijedloga, znat će se sa sigurnošću u kojem će se smjeru točno ići s vojnim rokom. Naravno, ministar obrane Ivan Anušić konačnu odluku o modelu vojne obuke neće donijeti samostalno jer je riječ o političkoj odluci koja je nemoguća bez da je amenuje vlada, odnosno njen predsjednik Andrej Plenković. 

Najizglednija je obuka od tri mjeseca, naknada bi bila 700 eura mjesečno

Izgledno je, kako doznajemo iz dobro obaviještenih izvora, da će obuka trajati tri mjeseca, no odluku tek treba donijeti. Obuka od tri mjeseca je srednja opcija među tri modela. Postoji i dulja (izgledno šest mjeseci) i kraća (mjesec ili dva). Razmišlja se o naknadi od minimalno 700 eura mjesečno, koliko i sada imaju dobrovoljni ročnici. 

Vrlo je vjerojatno da bi služenje tromjesečnog vojnog roka, ili kako se to sada naziva - obuke, ulazilo u staž, što znači da bi polaznici imali i sva ona prava koja imaju zaposlene osobe. Materijalni uvjeti, kao i staž, trebali bi pripomoći promociji vojnog poziva, odnosno učiniti ga atraktivnijim mladima, smatraju u MORH-u. 

Moguće je da se s vojnom obukom krene već od 1. siječnja 2025., no i o datumu se tek treba odlučiti, a to Anušić sigurno neće napraviti bez Plenkovića. 

Važno je napomenuti da cijeli projekt iziskuje velike infrastrukturne zahvate u sustavu objekata Oružanih snaga, konkretno u vojarnama i smještajnim kapacitetima, što je i sam ministar Anušić naglasio krajem prošlog tjedna. Generalno, radi se o zahtjevnom logističkom i financijskom projektu pa će i to biti faktor kod donošenja konačne odluke o datumu kada će se ponovo uvesti vojni rok. Ono što se čini prilično sigurnim je da je 1. siječnja najraniji mogući datum početka vojne obuke. 

Izvor iz MORH-a za Index kaže da je još dalek put da budu poznati ključni detalji o vojnom roku kada se zna da cijelu stvar treba usvojiti kao političku odluku. 

I oni s prizivom savjesti bi prolazili obuku, ali drugačiju

Veliko pitanje u cijeloj priči o vojnoj obuci je i pitanje priziva savjesti. Pravo na priziv savjesti je, naime, definirano Ustavom i država nikoga ne može natjerati da uzme oružje u ruke i u punom smislu prođe vojnu obuku.

No u MORH-u smatraju da bi se vojna obuka mogla proći tako da se mladiće koji se pozovu na priziv savjesti podvrgne drugačijem tipu obuke - podučavanju prve pomoći i reagiranja, primjerice, u slučajevima katastrofe, te sličnim vještinama, čime bi se izbjegla nekadašnja praksa civilnog služenja vojnog roka po domovima za starije i sličnim ustanovama, a umjesto toga bi svi dobili barem osnovnu obuku za izvanredne situacije. 

Kao što je to bio slučaj i nekada, prije služenja vojnog roka prolazio bi se liječnički pregled i psihološko testiranje. Vojna obuka bila bi obavezna samo za muškarce, dok bi žene i dalje služile samo dragovoljno. 

Što će se raditi tijekom vojnog roka?

Ministar obrane Anušić prošlog je tjedna govorio što će se raditi tijekom vojnog roka.

“Postoji nešto što se zove baratanje ubojitim sredstvima. Nakon toga postoji i jedan dio koji se odnosi na znanje, taktiku, primjenjivanje taktike u određenim situacijama, bilo da se radi o obrani, napadu… Postoji i treći dio - fizička priprema", rekao je Anušić.

"Za to je dovoljno tri mjeseca, čak i ako ste u potpunoj fizičkoj nepripremljenosti. Za tri mjeseca možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara da možete odraditi jedan ozbiljan marš od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3200 metara, što je razina koju bi svi trebali moći napraviti", ustvrdio je ministar.

Zašto se uvodi vojni rok?

Iako je uvođenje vojnog roka velika novost za zemlju u kojoj je obavezno služenje vojske ukinuto početkom 2008. godine, Anušić nije puno govorio o razlozima uvođenja vojnog roka. No zato je, umjesto privlačenja ljudi u vojsku što je realan interes države, počeo spominjati vojsku u kontekstu svojevrsnog odgoja mladića, što je inače odgovornost roditelja i škole. 

"Moramo biti svjesni da nije vojni rok samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob. Nije njegova svrha samo odlazak u rat nego da se resocijalizira na specifičan i drugačiji način, da se navike koje su loše možda promijeni i prihvati neke druge", rekao je Anušić.

"Spavanje na vrijeme, neimanje laptopa uz sebe..."

"Od spavanja na vrijeme, neimanja laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika. Ne bih rekao da će ih to odgojiti, ali ta iskustva i pristup će im svakako pomoći za život pred njima", naveo je Anušić.

"Vojna izobrazba nema alternative, ili je imamo ili je nemamo, civilna zaštita to ne može zamijeniti. U slučaju vojne ugroze svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici, mogu biti mobilizirani, imali vojnu izobrazbu ili ne. S njom će biti svakako lakše”, rekao je Anušić.

Ministar obrane nije spominjao nikakve potencijalne ugroze koje bi zahtijevale od društva da veći broj mladića pripremi za mogućnost ratovanja. Treba napomenuti da obavezni vojni rok vraća i susjedna Srbija, a o takvoj mogućnosti se raspravlja i u Njemačkoj, i to u kontekstu moguće ruske agresije na Europu.

Vojni analitičar: Ovo će nužno završiti u predizbornom kontekstu, ali važno je da vlada objavi koji je cilj

Vojni analitičar portala Obris.org Igor Tabak u petak je za Index rekao kako se pitanje vojne obuke već neminovno nalazi u predizbornom kontekstu i naglašava da je ključno da država kaže što točno ovime želi postići. 

"U vrijeme kad je posve jasno kako razni izbori samo što nisu, sve veće teme koje se otvore nužno završavaju u predizbornom kontekstu - željelo se to od njihova pokretača ili ne. No bez obzira na kontekst - da bi se ovu temu moglo ozbiljnije raspravljati, država mora izaći s nekim konkretnim podacima o tome što se zapravo želi", ustvrdio je Tabak.

"Nije svejedno koliko bi takva obveza trajala, koji bi joj bio sadržaj te kako bi se taj neki period uklapao s postojećim rasporedima obveza u nacionalnom sustavu obrazovanja tih istih mladih koje bi se obvezalo na ovakav ili onakav "vojni rok“. Otvoreno je, dakle, pitanje racionalnosti da se radi dva, tri ili četiri mjeseca vojnog roka gubi čitava akademska godina (budući da danas mnogo više mladih nego ranije polaže državnu maturu, pa se onda sprema i za upise na razne fakultete). Time bi se ovaj potencijalni vojni koncept tek trebalo ozbiljno uskladiti s državnim sektorima znanosti i obrazovanja", navodi analitičar.

"Hrvatska, dakle, nema neposrednih prijetnji koje bi činile nužnim suštinske promjene samih koncepata obrambenih sposobnosti, tim više što povratak obveznog služenja vojne obveze ne rješava ni jedan od suštinskih problema koji more nacionalni obrambeni sektor", zaključio je Tabak za Index. 

Pročitajte više