INVAZIJA ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu imala je višestruko neželjen učinak, no jedna od najpogubnijih posljedica je sve vjerojatnija perspektiva ulaska Finske u NATO.
Očekuje se da će ova nordijska nacija objaviti svoju namjeru da postane članica NATO-a već ovaj tjedan, nakon što Odbor za vanjske poslove izradi nacrt odgovora na vladino izvješće o sigurnosti, koje uključuje opciju pridruživanja NATO-u. Nakon toga će finski parlament održati izvanrednu raspravu o tome hoće li prihvatiti preporuke izvješća o sigurnosti, piše CNN.
U ovom trenutku vrlo je vjerojatno da će NATO pozvati Finsku na razgovor o pristupanju savezu. Općenito se vjeruje da će se to dogoditi vrlo brzo budući da Finska već ispunjava većinu kriterija i malo je vjerojatno da bi se ijedna članica NATO-a mogla usprotiviti.
Više nedavnih istraživanja javnog mnijenja pokazalo je da najmanje 60% Finaca podržava članstvo u NATO-u, što je ogroman skok u odnosu na maksimum od oko 30% u prošlim godinama. Ako se ovo razvije prema očekivanjima, ova zemlja s manje od šest milijuna stanovnika prekrojit će europsku sigurnosnu kartu na način koji je dosad bio nezamisliv i koji bi mogao imati ogromne posljedice po Rusiju.
Putinove prijetnje
Uoči napada na Ukrajinu Putin je jasno izrazio svoje uvjerenje da se NATO previše približio Rusiji i da ga treba vratiti na granice iz 90-ih, prije nego što su se neke zemlje koje su susjedne Rusiji ili bivše sovjetske države pridružile vojnom savezu.
Rusija trenutačno ima oko 1215 kilometara kopnene granice s pet članica NATO-a. Pristupanje Finske značilo bi da bi nacija s kojom Rusija dijeli granicu od 1287 kilometara postaje formalno vojno povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ne samo da bi ovo bila loša vijest za Kremlj već bi i pristupanje Finske bilo velika blagodat za NATO. Unatoč relativno malom broju stanovnika, Finska je ozbiljna vojna sila koja je već desetljećima neslužbeno povezana sa Zapadom. Njezina vojska desetljećima koristi opremu kupljenu od SAD-a koja je kompatibilna s NATO-ovim saveznicima, što znači da bi se lako mogla pridružiti NATO-ovim misijama ako to odluči.
Mnogi vjeruju da je jedini razlog zašto se Finska nije pridružila NATO-u prije ukrajinske krize bio jednostavno pragmatizam.
"Finska je svoju sigurnost uvijek temeljila na dva koncepta, prvi su zemljopis i povijest, a drugi idealizam i realizam", rekao je za CNN Alexander Stubb, bivši premijer Finske, te nastavio:
"U idealnom svijetu želimo surađivati s Rusijom, kojoj kao zemljopisnom susjedu ne možemo pobjeći. Ali isto tako znamo iz povijesti da je najveća realna prijetnja našoj nacionalnoj sigurnosti baš Rusija. S vremenom je realnost da je Rusija spremna stvoriti veći kaos u našoj regiji postala vrlo jasna, pa ulazak u NATO postaje pragmatična opcija."
Izazovne stvarnosti
Povijesno gledano, Finska se snalazila u ovim izazovnim stvarnostima tako što je istovremeno udovoljavala ruskim sigurnosnim zabrinutostima, koliko god one bile iracionalne, te održavala visoke izdatke za obranu i stalnu vojsku koja je kompatibilna sa zapadnim saveznicima.
"Oduvijek je postajala ta luda ideja da bi neka zapadna zemlja mogla izvršiti invaziju na Rusiju, ali mi smo pokušali umanjiti te zabrinutosti jačanjem trgovine i suradnjom u drugim područjima", rekao je Charly Salonius-Pasternak, vodeći istraživač globalne sigurnosti na Finskom institutu međunarodnih odnosa.
Međutim, Salonius-Pasternak dodaje da pored politike kao što je regrutacija - svi Finci su dužni odslužiti vojni rok - te visoke potrošnje na obranu, finski političari dosljedno plasiraju javnosti ideju da se finski idealistički način života mora održavati pod svaku cijenu.
"Temeljna ideologija Finske bila je opstanak. U prošlih 100 godina postali smo jaka, suverena zemlja s visokim životnim standardom. Morali smo žrtvovati teritorij kako bismo održali mir. Stoga je od vitalnog značaja da naš način života preživi, bilo pragmatičnom diplomacijom ili zauzimanjem tvrđeg stava protiv naše najveće prijetnje", rekao je Salonius-Pasternak za CNN.
Velik udarac za Putina
Nema sumnje da bi ulazak Finske u NATO bio velik udarac za Putina. Ne samo da bi to značilo tih dodatnih 1287 kilometara zajedničke granice s alijansom već bi simbolično išlo i dalje kroz ujedinjenje antiputinovske koalicije koja je nastala nakon invazije na Ukrajinu. Zemlje koje su nekoć bile neutralne sada šalju novac i oružje Ukrajini, a Putin je međunarodni izopćenik sa sve manje saveznika iz dana u dan.
Pridruživanje Finske također bi proširilo utjecaj NATO-a u sjevernoj Europi sve do Arktika, područja koje geopolitički postaje sve važnije zbog svojih prirodnih resursa, strateškog položaja i brojnih teritorijalnih sporova u koje su uključeni i Rusija, Finska i SAD.
Švedska, zapadna susjeda Finskoj, također razmišlja o pridruživanju NATO-u. Pridruživanje Finske učinilo bi to još vjerojatnijim budući da su dvije zemlje bile na sličnom putu od početka ukrajinske krize.
Naravno, postoji zabrinutost oko toga kako bi Rusija mogla reagirati na finsku želju za pridruživanjem NATO-u. Martti Kari, koji je bivši pomoćnik načelnika finske obavještajne službe, rekao je za CNN da Rusija već počinje kampanju dezinformacija: "Glavna je teza da je Finska nacistička zemlja jer smo se borili protiv Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu zajedno s nacističkom Njemačkom."
Karri predviđa da bi Rusija mogla narušiti zračni prostor Finske i poremetiti njezine aktivnosti na moru, uključujući trgovačku mornaricu, kao i pojačati svoje obavještajne operacije.
Håkon Lunde Saxi, izvanredni profesor na Norveškom fakultetu obrambenih studija, smatra da bi svaki pomak prema finskom članstvu u NATO-u "vjerojatno rezultirao jačanjem ruske vojske duž nove granice NATO-a s Rusijom, što samo po sebi ne bi bilo od koristi za finsku ili europsku sigurnost".
Međutim, vjeruje da bi koristi daleko nadmašile moguće negativne posljedice nešto većeg ruskog vojnog angažmana duž finske granice.
I unatoč zabrinutosti oko toga što će se dogoditi u prijelaznom razdoblju, u kojem Finska neće biti zaštićena članstvom u NATO-u, ali će biti u pregovorima, više dužnosnika reklo je CNN-u kako očekuju da će članice saveza, posebice Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, jamčiti finsku sigurnost kroz ovaj proces.
Naravno, ništa nije sigurno sve dok Finska ne napravi prvi potez i objavi svoju namjeru pridruživanja. No, uz podršku javnosti, političku potporu i Rusiju koja pruža sve razloge da se još jedan od njezinih susjeda pridruži omraženom suparniku, nema sumnje da se Putinov gambit da smanji utjecaj NATO-a u Europi spektakularno izjalovio.