Finska planira ukinuti dugogodišnju zabranu posjedovanja nuklearnog oružja na svom teritoriju, priopćila je vlada danas, usuglašavajući se s nordijskim susjedima u potezu koji bi mogao otvoriti vrata raspoređivanju atomskih bombi na finskom tlu tijekom rata.
Finski Zakon o nuklearnoj energiji iz 1987. zabranjuje uvoz, proizvodnju, posjedovanje i detonaciju nuklearnih eksploziva na finskom tlu, što neki Finci vide kao klauzulu od koje bi koristi imala samo Rusija ako ikad dođe do rata.
Iako je Finska održavala neutralnost tijekom Hladnog rata, zemlja se 2023. pridružila vojnom savezu NATO-u u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
"Amandman je nužan kako bi se omogućila finska vojna obrana u sklopu saveza i kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti odvraćanja i kolektivne obrane NATO-a", rekao je finski ministar obrane Antti Hakkanen na konferenciji za medije. Predložena promjena uputit će se u parlament gdje desna koalicijska vlada ima većinu.
Susjedne zemlje Švedska, Danska i Norveška imaju dugogodišnju politiku protiv nuklearnog oružja na svojim teritorijima u mirnodopsko vrijeme, ali nemaju zakonske zabrane tijekom rata.
NATO saveznice Francuska i Njemačka najavile su u ponedjeljak planove za produbljivanje suradnje s europskim partnerima u području nuklearnog odvraćanja, što predstavlja promjenu politike dok se kontinent suočava s rastućim prijetnjama Rusije i nestabilnošću povezanom s iranskim sukobom.
Prema švedskoj doktrini ta zemlja u mirnodopsko vrijeme na svom tlu ne smije stacionirati stalne strane vojnike ili nuklearno oružje, rekao je premijer Ulf Kristersson novinarima prošlog tjedna, kada su ga pitali o mogućnosti da se u Švedskoj nađe francusko nuklearno oružje.
"Da se nađemo u potpuno drugačijoj situaciji, ta konkretna formulacija ne bi vrijedila", rekao je Kristersson.
Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara. Helsinki je prije dvije godine potpisao obrambeni pakt sa Sjedinjenim Državama, koji omogućuje Washingtonu korištenje 15 finskih vojnih objekata i zona.