Američka savezna država Florida zabranit će korištenje društvenih mreža mladima. Zakon o tome usvojio je tamošnji Zastupnički dom. Zakon je usvojen sa 106 glasova za i 13 protiv, a mjera će zahtijevati od društvenih mreža da uklone račune svakog korisnika mlađeg od 16 godina.
Je li rješenje u zabrani?
Kako pišu američki mediji, u nacrtu zakona ne kaže se koje će platforme biti zabranjene, ali on cilja na sve društvene medije koji prate aktivnost korisnika, dopuštaju djeci učitavanje materijala i interakciju s drugima te koriste značajke koje izazivaju ovisnost, osmišljene da izazovu pretjeranu ili kompulzivnu upotrebu.
Prijedlog zakona još uvijek čeka odobrenje u Senatu, koji, kao i Zastupnički dom na Floridi, također kontroliraju republikanci. Nije Florida jedina koja promišlja o zabrani. Tema je to koja se generalno promišlja, kako u smislu političke odluke tako i kroz različite psihološke studije.
Većina njih je suglasna po pitanju negativnih utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, ali i opasnost, odnosno dostupnost mladih onima koji im i ne žele dobro. Ono što je pitanje jest je li doista rješenje u zabrani, koja tako poništava i sve pozitivne strane društvenih mreža? Treba naglasiti i kako zabrana može postići kontraefekt, pogotovo jer uvijek postoji način da se zabrana zaobiđe.
Roditelji u SAD-u sve zabrinutiji
Istraživanje Pew Research Centera među roditeljima tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina, provedeno 2022. godine, pokazuje da većina roditelja budno prati što njihovi tinejdžeri rade na društvenim mrežama. Neki također djeci nameću ograničenje vremena koje provode na društvenim mrežama.
Gotovo polovica roditelja tinejdžera (46 posto) kaže da je iznimno ili jako zabrinuta da bi njihovo korištenje društvenih medija moglo dovesti do toga da budu izloženi eksplicitnom sadržaju.
Utjecaj društvenih medija na produktivnost također je ključna briga roditelja. Oko 42 posto kaže da su iznimno ili jako zabrinuti zbog toga što njihov tinejdžer gubi previše vremena na društvenim mrežama, dok 38 posto izražava istu razinu zabrinutosti zbog toga što njihovo dijete ometa dovršavanje domaće zadaće jer koristi društvene medije.
U istraživanju Pew Researcha iz 2018. tinejdžeri su bili podijeljeni oko toga imaju li društveni mediji uglavnom pozitivan ili uglavnom negativan učinak na njihove živote. Vrijedi izdvojiti i kako je 37 posto tinejdžera izjavilo da osjeća pritisak da objave sadržaj koji će dobiti puno lajkova na društvenim mrežama. Oko 70 posto tinejdžera povezuje svoje korištenje društvenih medija s pozitivnim emocijama kao što su osjećaj uključenosti i samopouzdanja.
Zakon se promijenio u Velikoj Britaniji
O zabrani korištenja društvenih mreža za mlade govorilo se i u Velikoj Britaniji uz donošenje zakona o online sigurnosti, koji za cilj ima učiniti Veliku Britaniju "najsigurnijim online mjestom na svijetu". Zakon je donesen u listopadu.
Prema zakonu, tvrtkama kao što su Meta i Apple nametnuta su pravila kako bi se osiguralo da neprikladne i potencijalno opasne sadržaje drže podalje od mladih i ranjivih ljudi. Tvrtke i viši menadžeri također bi mogli biti pozvani na kaznenu odgovornost ako se utvrdi da ne čine dovoljno kako bi zaštitili djecu.
Vladina agencija Ofcom odgovorna je za provedbu novih pravila, a tvrtke se mogu kazniti i do 18 milijuna funti ili s 10 posto svog godišnjeg globalnog prometa za nepridržavanje.
Psihologinja Uvodić Vranić: Djeca ispod 16 godina nemaju pravi sud
Popričali smo s psihologinjom Ljubicom Uvodić Vranić na ovu temu.
"Ponašanje odraslih ljudi se gleda drugačije. Odrastao čovjek ima pravo raditi sebi ono što nije dobro za njegovo zdravlje. Kad je čovjek punoljetan, kad glasa, on je odgovoran za svoje postupke. Isti ti odrasli odgovorni su i za mlade, prema onima koji nemaju pravo glasa niti mogućnost da razumiju ispravno sve što rade.
Odrasli su tu da im na neke stvari ukažu, a kako bi oni za pet ili šest godina mogli imati slobodu da biraju lijepe stvari za sebe ili pak one stvari upitne kvalitete. Djeca ispod 16 godina nemaju pravi sud. I kad bi netko mlađi od 16 godina došao kod mene kao klijent, a tako mi zovemo one s kojima radimo, on nije bio skroz moj klijent, nego je klijent bio njegov skrbnik koji ga je dopratio.
Radi svega toga, radi uvida u ono što vidim da se događa, ja sam svakako da se potpuno ograniči svima koji nisu punoljetni da se služe društvenim mrežama. Oni u ruci drže jedan nož, nožem se može odrezati kruh, kolač, ali i napraviti nešto što neću spominjati", objasnila je.
"Društvene mreže daju iluziju"
Nastavila je kako se na društvenim mrežama prikazuje sadržaj koji nije lako razumjeti.
"Zamislite da ja sad uzmem jednu drvenu kuglicu i bacim vam je u glavu. Vi ćete shvatiti kako je ona djelovala na vašu glavu, a ja ću iz vašeg ponašanja razumjeti kako ste vi doživjeli taj čin.
A na društvenim mrežama, onaj koji baca kuglicu, kao i onaj koji je prima, ne razumije to tako dobro. On ne razumije stvarnu, fizičku stvarnost koja ga okružuje. Društvene mreže daju iluziju", rekla je.
"Lajkovi su neodgovorni i ne znače ništa, netko je lajkao ne razmišljajući, a to se broji, postaje se ovisan o njima. Oni nemaju težinu koju bi imao odgovor našeg sugovornika. Ta komunikacije nema vrijednost ljudskog susreta", objasnila je Ljubica Uvodić Vranić.
Index je oko ovog pitanja kontaktirao i pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
Ovo je i političko pitanje. HDZ bez odgovora
Jasno je kako se ovdje radi i o političkom pitanju. Zato smo pitali i predstavnike najvećih stranaka za mišljenje o eventualnoj zabrani korištenja društvenih mreža za mlade i u Hrvatskoj. HDZ-u smo poslali upit, no nismo dobili odgovor.
Kekin: Ogroman problem je i cyberbullying
Saborska zastupnica Možemo Ivana Kekin, koja je i liječnica specijalistica psihijatrijske medicine, govori da izlaganje djece i mladih društvenim mrežama, pogotovo u mjeri u kojoj se danas izlažu, ima nedvojbene štetne posljedice, prije svega po mentalno zdravlje djece i mladih.
"Virtualni kontakti umjesto stvarnih, 'živih' kontakata, filtrirane, nestvarne slike, kontinuirano skretanje pažnje s jednog sadržaja na drugi imaju značajan utjecaj na probleme s koncentracijom i pažnjom, kao i sa samopouzdanjem. Dodatan i ogroman problem je cyberbullying, koji je doista sveprisutan, a bojim se da naše generacije nemaju kompetencije da prate što njihova djeca rade i doživljavaju u virtualnom svijetu", rekla je.
"Zabrana teško može biti rješenje tog izrazito složenog problema"
Ne misli da se zabranom može riješiti problem.
"Naše su generacije odgojene s idejom da su djeca kod kuće sigurna, a danas dijete može sjediti kraj vas na kauču i biti zlostavljano ili i samo zlostavljati druge. No, unatoč tim očitim štetnim posljedicama, mislim da zabrana teško može biti rješenje tog izrazito složenog problema kakav predstavlja izlaganje djece i mladih društvenim mrežama.
Mislim da je smjer kojim trebamo ići s jedne strane rad na aktivnoj i sustavnoj edukaciji djece i mladih o opasnostima društvenih mreža, ali i sustavnoj prevenciji međuvršnjačkog nasilja. Navedeno treba implementirati kroz odgojno-obrazovni sustav, kroz predmet građanskog odgoja.
Važno je osigurati i jaku mrežu potpore roditeljima i djeci u segmentu skrbi za mentalno zdravlje kako bi se poremećaji otkrivali i tretirali na vrijeme. A, također, važno je i konačno ozbiljnije regulirati same društvene mreže, jer je sada već jasno da su globalne tvrtke, vlasnici društvenih mreža, imale saznanja o tome da će njihov dizajn i prakse naštetiti mentalnom zdravlju korisnika, a osobito djece.
No, unatoč tim saznanjima, nisu ništa učinili, nego, dapače, aktivno razvijali algoritme kojima će dodatno povećati vrijeme provedeno na društvenim mrežama. Potrebno je, dakle, uvesti obaveznu regulaciju na samim aplikacijama, no također sankcionirati društvene mreže, odnosno vlasnike istih, koji odbijaju preuzeti odgovornost za opasne trendove - govor mržnje, zlostavljanje i slične prakse koje se na tim mrežama šire", kazala je Kekin za Index.
Selak Raspudić: Potrebno je promotriti negativan utjecaj društvenih mreža
Saborska zastupnica iz Kluba Mosta Marija Selak Raspudić nam je rekla kako je uputila Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a uz koji je obrazložila da predlaže zabranu pametnih telefona, odnosno drugih informacijsko-komunikacijskih uređaja, osim u edukacijske svrhe. Pozvala se i na istraživanje Borisa Jokića, Zrinke Ristić Dedić i Jane Šimon sa zagrebačkog instituta za znanstvena istraživanja.
Obrazložila je kako rezultati istraživanja ukazuju na dominantnu poziciju koja ide u prilog ograničavanju korištenja mobitela u hrvatskim školama iz učiteljske perspektive budući da preko 85 posto učitelja razredne i predmetne nastave podržava ideju zabrane korištenja mobitela u školama.
Za Index je izjavila kako različita istraživanja pokazuju kako se porast, odnosno pogoršanje mentalnog zdravlje djece i mladih vezuje upravo uz utjecaj društvenih mreža na njih.
"U tom smislu je neosporno da je u Hrvatskoj potrebno promotriti negativan i nekontroliran utjecaj društvenih mreža, ali i korištenja pametnih telefona kod djece i mladih. Na tom tragu sam i predložila prijedlog o dopuni zakona o zabrani informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovnim institucijama jer ona utječe i na obrazovne ishode i mentalno zdravlje djece i mladih", rekla je.
"Život se ne svodi na brojke"
"Popularne mreže, primjerice TikTok stvara jedan sadržaj za istočno, drugi za zapadno tržište, najčešće s ciljem stvaranja konzumerističkih navika u jako ranoj dobi što sigurno nije dobro. O ovoj temi se govori u Europi, ali u Hrvatskoj ne samo da kaskamo za trendovima, nego ih ignoriramo", govori.
Ističe kako su brojne prednosti tehnologije, ali, kad se tiču djece, da su neosporne i negativne posljedice. Što se tiče primjene takve odluke, dodaje da zakon može intervenirati u smislu korištenja tehnologije u školama, dok je kući to teže.
"Na filozofskoj ravni, djeca su pretvorena u osobe koje pretpostavljaju da je sve u životu moguće kvantificirati, da je ocjenu i mjerilo moguće dobiti uz jasan broj lajkova i pratitelja. To je sustav u kojem se stvara opsjednutost. A to nije život, život se ne svodi na brojke", rekla je Selak Raspudić.
Ahmetović je sklonija građanskom odgoju
Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović nam je rekla da je površno vidjela što smjera Florida, dodajući da joj nisu do kraja jasni njihovi motivi.
"Djecu svakako trebamo zaštititi od štetnih utjecaja širokog spektra aplikacija, ne samo društvenih mreža. No, nisam sigurna da bi zabrane odigrale pozitivnu ulogu u odvraćanju mladih od društvenih mreža, upravo suprotno. Svi smo bili mladi i uvijek je najzanimljivije ono što je zabranjeno. S druge strane, želimo potaknuti mlade da postanu odgovorniji, a onda im u isto vrijeme nešto zabranjujemo.
Sklonija sam građanskom odgoju i jačanju obrazovanja pomoću kojeg će se mladi ljudi osjećati kao važan dio društva i aktivni sudionici društvenih zbivanja, pa će im i potreba za bijegom u virtualne svjetove biti manja", rekla je.
Usporedila je Hrvatsku s fiktivnom totalitarnom državom
"Ako želimo odgojiti generacije odgovornih ljudi, moramo im pokazati da želimo brinuti za njihove potrebe i davati im vlastiti primjer. Kako mislite da će se mladi složiti sa zabranom društvenih mreža, a roditelji im više sati na dan provode na istim tim mrežama.
Djecu i mlade treba štititi od opasnosti koje vrebaju na društvenim mrežama, ali moramo dovesti do toga da njihovo korištenje bude rezultat osobne odgovornosti mladog čovjeka. Zato smatram da je uvođenje građanskog odgoja u sve osnovne i srednje škole apsolutni prioritet ako želimo da mladi i djeca budu svjesni svoje posebnosti, ali i odgovornosti u društvu", govori.
Usporedila je Hrvatsku s Gileadom, fiktivnom totalitarnom teokratskom država koja vlada nad većinom teritorija bivših Sjedinjenih Američkih Država u romanu spisateljice Margaret Atwood Sluškinjina priča.
"Inače, ako počnemo sa zabranama, dobit ćemo Gilead. Amerika je s Trumpom na dobrom putu da to postane, naši klečavci rado bi i ženama zabranili kratke suknje. Početi represivno djelovati na mlade ljude znači dodatno ih odstraniti iz društva, a to može biti pogubno za njih. Takvim postupkom regrutirat ćemo nezadovoljne ljude koji će se jednog dana okrenuti protiv tog istog društva", pojasnila je Ahmetović.
Nađi: Fokus je protiv zabrane
Predsjednika Fokusa Davora Nađija također smo pitali za mišljenje.
"U stranci Fokus prepoznajemo problem mentalnog zdravlja mladih te ćemo se u periodu pred nama posvetiti politikama koje se bave tim rastućim problemom. Ipak, regulatorna zabrana korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina neće mlade pripremiti na korištenje istih nakon isteka zabrane, a upitno je i provođenje same zabrane.
Stoga smo protiv regulatorne zabrane korištenja društvenih mreža te smatramo da je više potrebno fokusirati se na osnaživanje uloge roditelja u životu djeteta, edukaciju roditelja o dobrim i lošim stranama te tehničkim mogućnostima društvenih mreža, kao i prilagodbu odgojno-obrazovnog sustava vremenu u kojem živimo.
Odluka o eventualnoj zabrani korištenja društvenih mreža treba biti u rukama roditelja djeteta", objasnio je Davor Nađi za Index.