PROSVJEDI širom zemlje nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda koju su izazvali bijeli policajci, još jednom su usmjerili fokus na dugotrajnu rasnu podjelu u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj slučaj, zajedno s pandemijom koronavirusa koja neproporcionalno ubija crne Amerikance, obnovio je pažnju za trajne nejednakosti u bogatstvu, zdravlju i mogućnostima između crnaca i bijelaca unatoč gospodarskom napretku posljednjih godina, piše CNN.
Ove razlike postoje zbog duge povijesti politika koje su isključivale i iskorištavale crne Amerikance, smatra Valerie Wilson, ravnateljica programa za rasu, nacionalnost i ekonomiju skupine lijeve orijentacije Economic Policy Institutea.
"Rasna nejednakost postala je normalna u ovom društvu. To je ono što očekujemo. To je tako već dugo", rekla je Wilson za CNN.
Bogatstvo
Brojke su zapanjujuće. Tipično nelatinoameričko crno kućanstvo akumuliralo je tek jednu desetinu bogatstva tipične nelatinoameričke bijele obitelji. Ova razlika dijelom proizlazi iz niže stope vlasništva nad nekretninama i manje vrijednosti nasljedstva među crncima. Razlika je danas veća nego što je bila početkom stoljeća, pokazuje analiza Brookings Institutiona. A bogatstvo je sve važnije ovih dana kad služi kao sigurnosna mreža tijekom ekonomskog pada.
Zarada
Drugi razlog zbog kojeg je crnim obiteljima teško uštedjeti i izgraditi bogatstvo je to što obično zarađuju manje od bijelaca. Od 2000. godine razlika u plaćama između crnaca i nelatinoameričkih bijelaca značajno je porasla, čak i kad se uzme u obzir razina obrazovanja, pokazuju podaci Economic Policy Institutea. Plaće crnih radnika rasle u polako od 2000. do prošle godine, kad su konačno premašile razine iz 2000. i 2007. širom dohodovnog spektra. Medijalni dohodak crnih kućanstava niži je nego kod nelatinoameričkih bijelaca, piše CNN.
Nezaposlenost
Jedno od područja u kojima se situacija poboljšala su razlike u stopama nezaposlenosti. Desetljećima je stopa nezaposlenosti kod crnaca obično bila dvostruko veća nego kod bijelaca, ali razlika se prošle godine smanjila na najnižu razinu u povijesti. Tako je bilo sve do epidemije koronavirusa. U veljači je stopa nezaposlenosti bila 3,1 posto za bijelce i 5,8 posto za crnce.
Gospodarski pad koji je izazvala pandemija zapravo je smanjio razlike zato što je nezaposlenost dramatični porasla za sve rase. Osim toga, Afroamerikanci su neproporcionalno više zastupljeni među ključnim zaposlenicima, poput radnika u javnom prijevozu, prijevozu robe, skladištima i poštanskim uslugama, zdravstvenoj skrbi i maloprodaji, drogerijama i ljekarnama. To znači da su mnogi zadržali radna mjesta, ali uz rizik da se razbole.
U travnju je stopa nezaposlenosti za crne radnike porasla na 16,7 posto, najviše od početka 2010. godine, ali je i za bijele radnike bila na rekordnih 14,2 posto. Obično se u recesijama razlika u stopama nezaposlenosti povećava, ističe CNN.
Siromaštvo
Stopa siromaštva u Americi bila je 2018. godine 11,8 posto, što je niže nego prije financijske krize 2007. Stopa siromaštva za crnce bila je 20,8 posto, a za nelatinoameričke bijelce 8,1 posto. Obje brojke bile su u padu posljednjih godina zbog oporavka gospodarstva.
Zdravstvo
Pandemija je također razotkrila nejednakosti u zdravstvenom sustavu nacije. Jedan od razloga zbog kojeg su Afroamerikanci teže pogođeni je u tome što postoji manja vjerojatnost da imaju zdravstveno osiguranje. To se odnosi čak i na zaposlene. Economic Policy Institute je otkrio da je 60 posto veća vjerojatnost da crnci nemaju zdravstveno osiguranje u odnosu na bijele radnike.
Koronavirus
Osim toga, Afroamerikanci imaju višu stopu kroničnih bolesti kao što su dijabetes, povišeni krvni tlak i pretilost. Sva ta stanja pridonose tome da je pandemija koronavirusa smrtonosnija za crne nego nelatinoameričke bijelce koji čine 60 posto populacije, ali ih među preminulima od virusa ima samo 53 posto, zaključuje CNN.