SVEMIRSKI teleskop James Webb (JWST) snimio je nevjerojatnu fotografiju Urana; njegove prašnjave prstenove, oblake koji lete nad ledenim divom te polarnu kapu.
Većinom teleskopa je teško vidjeti prstenove oko Urana jer ih sačinjavaju tamno kamenje i prašina, koji reflektiraju jako malo sunčeve svjetlosti. Do sada su ih izravno snimila samo dva teleskopa; jedan na svemirskoj letjelici Voyager 2 1986. godine i opservatorij Keck na Havajima.
No JWST je poseban uređaj. Radi se o revolucionarnom, devet milijardi dolara vrijednom infracrvenom svemirskom teleskopu koji je sto puta osjetljiviji od teleskopa Hubble. Svemir promatra uglavnom u infracrvenom spektru, zbog čega može prodrijeti kroz "tamne" oblake plina i prašine. Hubble je funkcionirao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Što sve vidimo na snimci?
Na snimci Jamesa Webba je vidljivo čak 11 prstenova. Koliko znamo, ovaj planet ih ima 13, ali zadnja dva su pretamna i za moćne oči JWST-a. Vidimo i uskovitlanu atmosferu Urana, odnosno svijetlu mrlju u središtu sjeverne polarne kape koja je vidljiva kada je usmjerena prema Suncu tijekom Uranovog ljeta.
Primijete se i poveći oblaci, jedan na rubu polarne kape, a drugi na "lijevoj" strani planeta. Te su naoblake vjerojatno uzrokovale snažne oluje u atmosferi ovog hladnog, plavičastog diva, piše New Scientist.
"Nevjerojatno je da možemo vidjeti Uran tako detaljno, to smo prije mogli jedino kada je pored njega prošla letjelica Voyager 2", rekao je astronom Michael Merrifield sa Sveučilišta Nottingham u Velikoj Britaniji.
Zašto je Uran plav?
Uran je otprilike četiri puta veći od Zemlje. Da je Zemlja velika kao pogolema jabuka, Uran bi bio veličine košarkaške lopte. Treba mu oko 17 sati da se okrene oko svoje osi i oko 84 zemaljske godine da napravi krug oko Sunca.
Ovaj planet spada u kategoriju ledenih divova koji kao ni oni plinoviti (Saturn, Jupiter) nemaju definiranu površinu. Većina njegove mase se sastoji od guste tekućine "ledenih" materijala - vode, metana i amonijaka. Njegova atmosfera sačinjena je uglavnom od molekularnog vodika i atomskog helija, plus ponešto metana.
Metan u gornjoj atmosferi apsorbira crvenu svjetlost Sunca, a reflektira plavu svjetlost naše zvijezde u svemir. Zbog toga Uran ima svoju karakterističnu plavičastu boju. Zanimljivo je da oko njega kruži ogroman broj mjeseci - čak 27, a nazvani su po likovima iz djela Williama Shakespearea i Alexandera Popea.